Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 1,52 posto, na 74,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,69 posto, na 71,05 dolara.

Za sada se čini da je utjecaj sukoba na Bliskom istoku na tržište nafte ograničen jer je većinu projektila presrela izraelska obrana.

Iran jedan od ključnih proizvođača nafte

Iran, prema posljednjim podacima iz Statističkog pregleda svjetske energije, proizveo je približno 3,9 milijuna barela nafte dnevno u 2023. godini, što ga čini sedmim najvećim svjetskim proizvođačem nafte.

Zbog svojih ogromnih zaliha, koje čine četvrtu najveću rezervu na svijetu, Iran igra ključnu ulogu u održavanju globalne energetske ravnoteže. Svaki poremećaj u proizvodnji ili izvozu iranske nafte ima potencijal izazvati lančanu reakciju koja bi mogla destabilizirati cijelo globalno tržište energije.

Važnost Irana i dalje je velika unatoč dugogodišnjim međunarodnim sankcijama, a one su značajno ograničile izvoz njegove nafte, posebno u zapadne zemlje. Sankcije, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, postavljene su zbog iranskog nuklearnog programa i optužbi za podržavanje terorističkih organizacija.

Hormuški tjesnac – usko grlo svjetske opskrbe

Jedan od najvažnijih faktora koji utječu na cijene nafte u ovom kontekstu geografski je položaj Irana. Teheran kontrolira Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih morskih prolaza za njen prijevoz u svijetu.

Ovaj uski prolaz između Perzijskog i Omanskog zaljeva služi kao ključni transportni put za brojne zemlje proizvođačice nafte u regiji, uključujući Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar. Otprilike 20 - 30 posto svjetske nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac, što ga čini bitnom svjetskom naftnom uskom točkom.

Svaka prijetnja blokadom ili poremećajem prometa kroz Hormuški tjesnac ima potencijal uzrokovati drastične poremećaje u opskrbi naftom. Zbog uskog prolaza, koji je na najširem dijelu širok oko 38 kilometara, izuzetno je ranjiv na vojne akcije ili terorističke napade. Iranske prijetnje zatvaranjem ovog prolaza u prošlosti su dovele do skokova cijena nafte, a svaka vojna eskalacija koja uključuje Iran i Izrael mogla bi izazvati sličan ishod.

Geopolitičke implikacije i daljnji razvoj sukoba

Izraelski odgovor na iranske napade ostaje neizvjestan, ali izraelski vojni dužnosnici već su najavili mogućnost odmazde. Svaka izraelska vojna akcija usmjerena na iranske naftne rafinerije i postrojenja mogla bi imati dalekosežne posljedice za globalnu opskrbu naftom.

Osim toga, eskalacija vojnog sukoba između Irana i Izraela mogla bi dovesti do strožih američkih sankcija na izvoz iranske nafte, što bi dodatno podiglo cijene.

One su bile u silaznom trendu u posljednja tri mjeseca zbog oslabljenih izgleda potražnje, potaknutih slabijim globalnim gospodarskim podacima, osobito iz SAD-a i Kine. Rekordno visoka proizvodnja nafte u SAD-u i globalni pomak prema zelenoj energiji pridonijeli su padu cijena

Međutim nedavni potezi Narodne banke Kine – smanjenje omjera obavezne pričuve, što je popraćeno snižavanjem ključnih stopa – za pomoć stambenom sektoru i tržištu kapitala mogli bi dovesti do povećanja kineske potražnje za naftom, a to će dati vjetar u leđa rastu cijena.