'HPB-ovi krediti bit će dobra ponuda za one koji kalkuliraju da bi kuna mogla oslabjeti u narednom razdoblju, što bi uzrokovalo veće mjesečne anuitete zaduženima u euru', kaže Vjeko Peretić iz Tata grupe, tvrtke ovlaštene za kreditno posredovanje
Za nekoliko dana, točnije 5. rujna, Hrvatska poštanska banka (HPB) će ponuditi kunske stambene kredite bez valutne klauzule. Prvi put nakon četiri godine, i slične akcije Zagrebačke banke, građani će se moći 'čisto' zadužiti u domaćoj valuti.
Većina domaćih analitičara pozdravila je taj potez HPB-a jer će to pridonijeti afirmaciji kune u koju građani dosad nisu imali povjerenja. Puno toga govori činjenica da je gotovo 80 posto štednih i oročenih depozita u stranim valutama.
Ali zbog domoljublja ili, bolje reći, 'kunoljublja', sigurno neće nitko uzimati kredit. Osnovno je pitanje što je isplativije.
Uzimanjem HPB-ova kunskog kredita klijent neće biti rob valutne klauzule odnosno bit će oslobođen tečajnog rizika. No zbog toga što je taj rizik banka preuzela na sebe, kunski krediti su skuplji. HPB je najavio da će kamata, i to promjenjiva, biti 6,45 posto što je oko pola postotnog boda više od kredita u eurima.
Usprkos tome što je aktualna situacija s dužnicima u švicarskim francima pokazala da nije pametno gledati samo visinu kamatne stope, ona će za mnoge još uvijek biti osnovni orijentir pri dizanju kredita. Na to ukazuje i Vjeko Peretić iz Tata grupe (moj-bankar.hr), ovlaštene tvrtke za kreditno posredovanje.
'Iako primamljivi, kunski krediti i dalje su malo skuplji skupi u odnosu na trenutačne standardne i akcijske kamate na eure, pa vjerojatno neće biti zanimljivi većem dijelu građana koji uzimaju nove kredite, ali bi mogli biti isplativi onima koji se odlučuju na reprogram još skupljeg postojećeg kredita u eurima', kaže Peretić podsjećajući da je još početkom godine prosječna akcijska kamata na stambene kredite u eurima za mlade bila između 6,5 i sedam posto, a za one preko 40 godina starosti i preko tog iznosa.
On smatra da će HPB-ovi krediti biti dobra ponuda za one koji kalkuliraju da bi kuna mogla oslabjeti u narednom razdoblju, što bi uzrokovalo veće mjesečne anuitete zaduženima u euru.
Međutim, u slučaju znatnije deprecijacije kune, upozoravaju drugi analitičari, postoji rizik da bi moglo doći do reakcije HNB-a koja bi smanjenjem novčane mase pokušala braniti tečaj. To bi opet dovelo do veće potražnje za kunama što nas posljedično vodi rastu kamatnih stopa.
Uglavnom, rizik uvijek postoji, a dobra stvar je to što će ulaskom Hrvatske u EU za sedam ili osam godina svi kunski krediti postati eurski.
