Istraživanje portala MojPosao pokazalo je da je u Hrvatskoj smanjena mobilnost radne snage za 13 posto u odnosu na 2005. godinu, kada je posljednji put istraživana sklonost preseljenju zbog poslovnih prilika
Zbog bolje poslovne prilike 2005. godine je 79% ispitanika bilo spremno preseliti se, dok je 2009. godine to spremno učiniti svega 66% ispitanika. Na preseljenje radi posla spremniji su muškarci, a stupanj obrazovanja ne utječe na spremnost na preseljenje.
Gledano po regijama, zbog bolje poslovne prilike na promjenu mjesta boravišta u najvećoj su mjeri spremni ispitanici iz središnje Hrvatske, te istočne Hrvatske. U najmanjoj mjeri na promjenu mjesta prebivališta spremni su ispitanici iz Dalmacije, te iz Istre i Kvarnera.
Istarska županija i Grad Zagreb najprimamljiviji su za preseljenje, a najmanje ispitanika preselilo bi u Podravinu i Moslavinu.
'Spremnost stanovništva na preseljenje ovisi o mentalitetu te uvelike i o vezanosti za nekretnine, a u Hrvatskoj je vezanost za nekretnine tradicionalno izražena. Mobilnost radne snage u Hrvatskoj još uvijek nije široko zaživjela, a u kontekstu navedenog postavlja se pitanje koliko je nama mobilnost uopće potrebna. Razlozi promjene ponašanja uvijek leže u motivaciji koja je ključna, a u istraživanjima se već mnogo puta pokazalo kako je novac najjači motivacijski faktor', komentirao je rezultate istraživanja Zoran Sušanj sa Verna.
