Više od 6200 žena starijih od 50 godina i zaposlenih u hrvatskim gradovima, općinama i civilnim udrugama prima minimalnu plaću putem projekta Zaželi, koji financira Europski socijalni fond. Tim golemim projektom pokušava se smanjiti socijalna isključenost najranjivijih dijelova društva, u ovom slučaju žena koje se nisu najbolje snašle na tržištu. Ljetos se cijeli projekt našao u problemu zbog kašnjenja uplate europskog novca iz državnog proračuna na račune nositelja - gradova i općina. Od 1. siječnja 2020. opet bi mogli upasti u probleme zbog rasta minimalca, što sigurno raduje korisnice, ali će stvoriti velike operativne probleme nositeljima projekta
Minimalna plaća raste s 3000 na 3250 kuna neto i zakonom je zajamčena, drugim riječima svatko tko bi isplatio manje od tog iznosa u novoj godini kršio bi zakon. Kako su projekti EU-a već ranije ugovoreni, ne može se tražiti više novca iz Europskog socijalnog fonda, niti država planira podmiriti razliku do minimalne plaće zaposlenica iz projekta Zaželi novcem poreznih obveznika pa će nositelji projekata morati štedjeti na drugim stavkama kako bi pokrili zakonom propisan minimalac.
Ana Fresl, direktorica konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj, za tportal kaže da se nikome ne može povećati iznos novca primljenog iz fondova EU-a nakon što se potpiše konkretan ugovor.
vezane vijesti
'Može se smanjiti ili produljiti trajanje projekta, može se smanjiti iznos, mogu se raditi razni zahvati, ali iznos se ne može povećati čak da novca i ima', kaže nam Fresl i dodaje da će korisnici mjere Zaželi morati raditi rebalanse proračuna.
'Može se napraviti realokacija, drugim riječima na nekim stavkama može se uštedjeti kako bi se dobilo na drugim, poput plaće. Mnogi projekti će sada zbog višeg minimalca imati taj problem. Ne vidim razlog da se ne rade rebalansi jer je viša minimalna plaća opravdani trošak koji će se nadoknaditi recimo manjim troškovima za opremu ili putne naloge. Projekt Zaželi je specifičan jer su njihovi zaposlenici 100 posto na plaći projekta, a u većini drugih projekata to nije tako, recimo udjel plaće financiran iz fondova EU-a je npr. 20 posto, pa im povećanje minimalaca neće predstavljati velik problem', zaključila je Fresl.
Njene tvrdnje potvrđuju nam i u resornom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje vodi Josip Aladrović. Uvodno nam kažu kako su svi prijavitelji projekta Zaželi pravovremeno informirani o uvjetima provedbe. Naglašeno im je, kažu, da proračun projekta predstavlja indikativan plan trošenja novca te ne mora sadržavati precizan prikaz budućeg troška. No eventualno povećanje iznosa bespovratnog novca EU-a ne dolazi u obzir.
Zbog nepredvidivih okolnosti u projektu Zaželi mogu se pojaviti prekoračenja, poput ovog koje će izazvati povećanje minimalne plaće s 3000 na 3250 kuna neto, pa će se morati štedjeti na drugim stavkama i mijenjati potpisane ugovore.
'Izmjene ugovora vrše se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Uredom za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Posredničkim tijelom razine 2. Postupak izmjena ugovora također je propisan općim uvjetima ugovora te ovisi o iznosu koji se preraspodjeljuje (radi li se izmjenama manjeg ili većeg značenja, odnosno preraspodjeli od 20 posto između proračunskih elementa). Slijedom navedenog, svi korisnici kojima će ovo povećanje iznosa minimalne plaće za narednu godinu utjecati na proračun projekta trebaju se obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Uredu za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije kako bi se pristupilo izmjeni ugovora, odnosno preraspodjeli proračuna pojedinog projekta, a u skladu s općim i posebnim uvjetima govora', poručuju nam iz Ministarstva.
Zaključno ističu da su prvotno planirana sredstva za projekt Zaželi predviđena u iznosu od ukupno 400,9 milijuna kuna, ali su povećana u veljači 2018. godine na ukupno milijardu kuna, odnosno u lipnju 2019. godine dodatno za iznos potreban za financiranje projektnih prijedloga koji se nalaze na rezervnoj listi.
Projekt Zaželi, financijski i društveno, najveći je projekt koji se u Hrvatskoj financira iz Europskog socijalnog fonda. Dosad je preko njega zaposleno oko 6200 žena starijih od 50 godina koje vode brigu o desecima tisuća staračkih domaćinstava u seoskim područjima i na otocima ili u domaćinstvima kojima treba dodatna pomoć.
Trebao bi trajati do 2021., no transfer novca prema korisnicima ide sporije nego što se očekivalo. Nositelji projekta - 200 općina i gradova te 92 civilne udruge - dosad su na svoj račun dobili 450 milijuna kuna.
Zapao je u kratkotrajne probleme i ovog ljeta, kada je dio korisnika potrošio doznačena sredstva pa su isplaćivali plaće iz vlastitih sredstava, zbog čega je Ministarstvo rada osiguralo dodatnih 70 milijuna kuna za zaposlene preko tog projekta.
