U Intersparu se prodaju Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa, Hipp dječja hrana, Nutella i Danone Activia, u Kauflandu bomboni Haribo Happy Cola i u Plodinama deterdžent Ariel, a kod svih njih postoji velika razlika u kvaliteti u odnosu na iste te proizvode koji se prodaju u Njemačkoj.

Nadalje, u Intersparu se prodaje ledeni čaj Nestea, Monini ekstra djevičansko maslinovo ulje Classico, Nesquick žitarice i sirni namaz Philadelphia, u Kauflandu Coca Cola, u Plodinama čokolada Milka s cijelim lješnjacima i alpskim mlijekom te u Billi pivo Heineken i Coca Cola zero, kod kojih postoji mala razlika u kvaliteti.

Međutim u Intersparu se prodaju Pepsi Cola, zubna pasta Colgate, u Kauflandu instant kava Jacobs Cronat Gold, energetski napitak Red Bull, mliječni desert Monte, tunjevina u maslinovom ulju Rio Mare, čips Pringles original, omekšivač rublja Lenor i Nivea gel za tuširanje, u Konzumu sredstvo za čišćenje Bref power gel, u Plodinama sok od naranče Happy day i u Billi špagete Barilla, kod kojih nije utvrđena razlika u kvaliteti.

Pod mikroskopom Hrvatske agencije za hranu našlo se 26 naizgled istih, ali, kako je pokazalo istraživanje, kvalitetom značajno različitih proizvoda iz Hrvatske i Njemačke.

Po iste proizvode u šoping se otišlo u München, a istraživači su ondje gurali trgovačka kolica između polica u trgovinama lanaca Kaufland, Edeka i Rewe. Prilikom kupovine u Hrvatskoj i Njemačkoj pridržavalo se strogih znanstvenih pravila. Iz Hrvatske agencije za hranu objasnili su kako se posebno vodilo računa o tome da sva pakiranja istovjetnog proizvoda kupljena i u Njemačkoj i u Hrvatskoj budu istog lota, odnosno iz iste serije proizvodnje te roka upotrebe.

'Gdje su kupljeni oni proizvodi koji su isti, po mojem je mišljenju svejedno, jer očito te firme, odnosno proizvođači nemaju dva različita proizvoda. Ako je ista tvornica u Njemačkoj, a proizvodi su različiti, onda imaju dvije proizvodne linije ili ne znam kako je to moguće. Ako je ista tvornica, treba biti isti i proizvod', objašnjava za tportal hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

Naglašava kako fokus njihova istraživanja nije na trgovačkim lancima, već proizvođačima, i ne može tvrditi da trgovci imaju utjecaj na kvalitetu proizvoda što ih plasiraju.

Potvrdili su nam to i trgovci od kojih smo zatražili da objasne ovu dvojbenu praksu proizvođača. Tako su iz Spara za tportal rekli kako kao trgovački lanac ne mogu kupovati robu direktno od proizvođača izvan Hrvatske jer ih se odmah upućuje na distributere.

'Spar, kao i ostali trgovci u Hrvatskoj, ne može jamčiti to da je kvaliteta proizvoda poznatih brendova koji se prodaju u Hrvatskoj jednaka njihovoj kvaliteti u svim ostalim europskim zemljama. Svaki pokušaj nabavljanja proizvoda direktno od proizvođača osujećen je od multinacionalnih kompanija koje dozvoljavaju kupovinu samo preko distributera i to samo one kvalitete koju žele prodavati hrvatskom tržištu. Međutim proizvodi Sparovih robnih marki nastaju izravnom suradnjom s proizvođačima, na primjer u Njemačkoj, Austriji i Italiji, koji rade proizvode identične kvalitete za hrvatsko tržište', poručio je predsjednik Uprave Spara Hrvatska Helmut Anton Fenzl u priopćenju.

Kupcima su u ovom trgovačkom lancu odlučili ići na ruku pa su krenuli i s posebnim akcijama - nižim cijenama svojih robnih marki. 

Inače, Billa Hrvatska od 1. travnja posluje pod Sparom.

Slične odgovore dobili smo i od Kauflanda i od Lidla, koji posluju u okviru Schwarz grupe, druge najveće svjetske maloprodajne grupacije, nakon američkog Walmarta.                 

'Uvjereni smo da su proizvodi koje nudimo kupcima dobre kvalitete. Želimo im ponuditi što bolji omjer kvalitete i cijene. S obzirom na veličinu našeg asortimana, trudimo kupcima pružiti mjesto kupnje na kojemu će pronaći kvalitetne proizvode prema dostupnim cijenama, a time i najbolje uvjete koji će zadovoljiti sve njihove potrebe i očekivanja. Strogo vodimo računa o adekvatnoj kvaliteti naših proizvoda', odgovorili su tportalu iz Kauflanda Hrvatska.

Iz Lidla Hrvatska su pak rekli kako 'za vlastite robne marke na svjetskim tržištima Lidl sa svojim dobavljačima postavlja stroge kriterije koji nalažu besprijekornu kvalitetu proizvoda. Ona, poručili su, ovisi o definiciji kakvoće i zakonskoj regulativi određene zemlje.

'Kao prodajni partner, Lidl svoje proizvođače brendiranih proizvoda obvezuje na poštivanje zakonskih regulativa o pravima potrošača pa tako odgovore na pitanja o sastavu određenih brendiranih proizvoda mogu pružiti sami proizvođači', odgovorili su tportalu iz Lidla Hrvatska.

Iako smo odgovore na pitanje kako je to moguće da se na njihovim policama nalaze proizvodi različite kvalitete u odnosu na one u zapadnoeuropskim trgovinama potražili i od Plodina i Konzuma, do zaključenja teksta oni nisu stigli.

Međutim, nakon što je pukla priča o različitoj kvaliteti proizvoda u Hrvatskoj i u Njemačkoj, oglasio se Nestlé, proizvođač Nesquik žitarica kod kojih je utvrđena mala razlika u kvaliteti proizvoda na zapadnim i istočnim tržištima.

U Nestléu nema dvostrukih standarda, poručila je nedavno Iva Taiber, rukovoditeljica komunikacija Nestlé Adriatica, osvrćući se na rezultate istraživanja. 

‘Nestlé u asortimanu ima više od 10 tisuća različitih proizvoda proizvedenih po najvišim standardima sigurnosti i kvalitete hrane i od ukupno više od 400 proizvodnih pogona u svijetu njih 152 su u Europi, a u Adriatic regiji jedan. Sve te naše tvornice proizvode za različita tržišta, neovisno na kojem su kontinentu, odnosno u kojoj zemlji smještene. Recepti naših proizvoda reflektiraju kulturološke različitosti između država i regija, uključujući one unutar EU-a, a razvijeni su kako bi zadovoljili potrebe lokalnih potrošača’, objasnila je Taiber.

Dodala je kako prilikom kreiranja asortimana za lokalno tržište, osim preferencija lokalnih potrošača, u obzir uzimaju druge faktore, poput prehrambenih i kupovnih navika, regulatornih zahtjeva, dostupnosti sirovina, proizvodnih mogućnosti tvornica i slično. Zato su, istaknula je, moguća manja odstupanja u sastojcima koji se koriste u proizvodnji unutar EU-a, a kako bi se zadovoljile potrebe lokalnih potrošača.

Ovo je pitanje odjeknulo i u samom vrhu Europske unije, pa je tako predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru o stanju Unije u srijedu dotakao i to pitanje.

'Europa mora disati s oba plućna krila, s istočnim i zapadnim članicama. U Europi ne smiju postojati građani i potrošači drugog reda! Neprihvatljivo je to da dio građana kupuje proizvode lošije kvalitete te svi građani moraju imati istu količinu ribe u ribljim štapićima te kakaa u čokoladi. Imamo zakone i moramo ukinuti takvu praksu', kazao je Juncker.