Jesmo li nacija zadovoljnih i sretnih radnika? Koliko ljudi u Hrvatskoj radi posao za koji iskreno mogu reći da ih ispunjava? I konačno, što nas, barem kad je o poslu riječ, usrećuje, a što tišti?
S ciljem pronalaska odgovora na ta pitanja, portal MojPosao je pokrenuo Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika, anonimno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 4000 ispitanika, a cilj je bio otkriti jesu li i u kojoj mjeri zadovoljni trenutnim radnim mjestom.
vezane vijesti
Hrvatski građani ne 'pucaju' od zadovoljstva
Prema istraživanju, hrvatski radnici nisu posebno zadovoljni, ali niti pretjerano nezadovoljni trenutnim poslom. Na skali od 1 do 10, prosječna ocjena na pitanje 'Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?' iznosi 4,59.
Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, 22 posto radnica u Hrvatskoj uopće nije zadovoljno radnim mjestom, dok isti stav dijeli 17 posto muškaraca.
Stariji radnici su nešto nezadovoljniji trenutnim poslom nego mlađe osobe. Dio razloga vjerojatno leži u činjenici da su mlađi radnici mobilniji na tržištu rada, jednostavnije mijenjaju poslove te nemaju osjećaj da su 'zapeli' na poslu kojim nisu zadovoljni.
Također, zaposlenici s višom stručnom spremom su u pravilu zadovoljniji od radnika nižeg stupnja obrazovanja. Primjerice, 29 posto zaposlenih sa završenim postdiplomskim studijem tvrdi kako su zadovoljni trenutnim poslom (dali su ocjenu od sedam na više), dok isto razmišlja 25 posto radnika s visokom stručnom spremom 25 posto te 17 posto onih sa srednjom stručnom spremom.
Nezadovoljni smo plaćom i (ne)mogućnošću napredovanja
Portal MojPosao provjerio je s kojim aspektima radnog odnosa su radnici u Hrvatskoj najzadovoljniji, a koje stvari bi poslodavci trebali promijeniti kako bi njihovi radnici postali sretniji.
Prema istraživanju, većina tvrtki zaposlenicima omogućuje redovito korištenje pauze za obrok te su upravo tim 'pravom', u prosjeku, radnici u Hrvatskoj najzadovoljniji. Na drugom mjestu smjestila se informiranost o situaciji u tvrtki, a potom slijede adekvatan radni prostor, mogućnost obavljanja radnih zadataka u sklopu radnog vremena, osjećaj da na poslu rade nešto korisno te rijetko odrađivanje prekovremenih sati.
S druge, negativne, strane spektra nalazi se popis stvari kojima nisu zadovoljni. Očekivano, hrvatski radnici najmanje su zadovoljni vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, ali i drugih beneficija te mogućnošću napredovanja. Također, značajan broj radnika ne osjeća pripadnost kompaniji i tvrtkine uspjehe ne doživljava kao vlastite, a mnogi ističu i manjak podrške i brige od strane nadređene osobe.
Najviše zadovoljnih radnika živi i radi u Zagrebu
Najmanje nezadovoljnih radnika je u Zagrebu (18 posto), a najviše (26 posto) u Istočnoj Hrvatskoj. Također, male tvrtke zapošljavaju nešto više zadovoljnih radnika (30 posto) nego što je to slučaj u većim kompanijama (25 posto).
Iz godine u godinu tvrtke koje djeluju u sektoru IT-ja i informacijskih tehnologija odnose nagrade za najboljeg poslodavca, stoga ne čudi podatak da je to jedna od djelatnosti s najviše zadovoljnih zaposlenika (39 posto). Visok postotak zadovoljnih zaposlenika radi i u Profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (43 posto) te u Umjetnosti, sportu i zabavi (39 posto).
