Novi talijanski premijer Mario Draghi osnovao je super-ministarstvo, koje bi trebalo upravljati tranzicijom gospodarstva na zelenu energiju, oslanjajući se u cijelosti na novac iz europskog fonda za oporavak od koronakrize
Draghijev prvi posao bit će izmjena plana oporavka, koji mora biti dostavljen Europskoj komisiji do travnja kako bi Italija mogla povući više od 200 milijardi eura potrebnih za izvlačenje gospodarstva iz recesije.
Čelnici EU-a dogovorili su u prosincu prošle godine da će do 2030. u najmanju ruku prepoloviti neto emisiju stakleničkih plinova u odnosu na razinu iz 1990. godine. Do tada ciljali su na neto smanjenje za 40 posto.
Italija je tako prisiljena preraditi energetski plan prema kjem su obnovljivi izvori do 2030. trebali činiti 30 posto konačne potrošnje, u odnosu na 17 posto u 2019. Zeleni kapaciteti trebali su prema tom planu porasti 55 na 95 gigavata.
Prema sporazumu EU-a, 37 posto novca iz europskog fonda mora biti namijenjeno prijelazu na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika.
Bivši šef Europske središnje banke (ECB) preuzeo je premijersku dužnost u subotu, a na čelo super-ministarstva imenovao je fizičara Roberta Cingolanija.
"Naša će vlada biti ekološka", rekao je Draghi na prvoj sjednici vlade u subotu.
Pedesetdevetogodišnji Cingolani preuzet će energetske nadležnosti drugih ministarstava i povezati ih s portfeljem zaštite okoliša.
Novi ministar bio je direktor za tehnologiju i inovacije u talijanskoj obrambenoj grupi Leonardo i član uprave Ferrarija, a radio je i u znanstveno-istraživačkim centrima u Njemačkoj, Italiji, Japanu i SAD-u na područijima robotike, umjetne inteligencije i "digitalne humanistike".
Njegovim imenovanjem Draghi je signalizirao da namjerava stručnjacima povjeriti zadaću odabira pravih tehnologija koje bi trebale biti glavni pokretači dugoročnog razvoja, uz oslanjanje na novac iz europskih fondova.
Kreiranjem novog ministarstva novi premijer pridobio je Pokret pet zvjezdica, koji se ponosi zelenim načelima ali je mogućnost priključivanja novoj vladi izazvala unutarnje razmirice budući da u njoj sjede i njegovi politički neprijatelji.
"Od prvog kruga konzultacija s političkim strankama, Draghi je ekološku tranziciju stavio na vrh dnevnog reda", rekao je Vito Crimi, čelnik Pokreta 5 zvjezdica.
Neki su članovi stranke razočarani što će novo ministarstvo apsorbirati samo energetsku upravu ministarstva industrije, a ne i nadležnosti za rješavanje krize u poslovanju i za međunarodnu trgovinu. Neki pak priželjkuju da obuhvati i promet i infrastrukturu.
Kompanije se pak nadaju da će novo super-ministarstvo riješiti problem preklapanja nadležnosti ministarstava industrije i zaštite okoliša u odobravanju projekata.
"Ta dva ministarstva nisu do sada blisko surađivala i često su odražavala različite političke programe", objašnjava Davide Tabarelli iz savjetodavne kompanije Nomisma Energie. "Stavljanje prijelaza pod jedan krov trebalo bi pojednostaviti stvari", dodao je.
Klimatska politika u središtu je planova EU-a, koji želi do 2050. neto svesti na nulu emisiju štetnih plinova. Neke su zemlje, poput Francuske, Španjolske i Portugala, već uspostavile odvojena ministarstva kako bi postigle taj cilj.
Italija je imala teškoća s ispunjavanjem zelenih ciljeva jer birokracija usporava razvoj obnovljive energije, a to bi moglo osujetiti njezin plan da povuče kompletan raspoloživi iznos iz europskog fonda.
Mnoge kompanije žale se da projekte koči prekomplicirani postupak izdavanja dozvola.
"To dovodi u opasnost Fond za oporavak. Oko 70 posto bespovratnih sredstava bit će isplaćeno između 2021. i 2023. godine, a treba ih potrošiti do 2026., što je nemoguće bez dozvola", kaže anonimni izvor uključen u proceduru europskog fonda.