Marijana Ivanov, rekla je HRT-u da je normalno da će Bruxelles upozoravati jer nisu nestali Maastrichtski kriteriji. I druge članice EU-a, kazala je, morale su u proračun za 2024. uključiti neke stavke poput rasta plaća, te sredstava za obranu i sigurnost.

Ivanov smatra da proračun nije predizborni već da je predizborno predstavljen. Predstavljen je kroz velika obećanja, kao da nam Vlada ili država nešto daje, pojasnila je. 'To su zapravo stavke koje su morale porasti u financiranju za sljedeću godinu. Rast plaća zbog toga što je vidljiv izgleda kao predizborni. Sredstva iz EU fondova su nam i dalje dostupna i ona će još neko vrijeme biti važna stavka financiranja proračuna. Ne smijemo se previše na to osloniti jer ne znamo što će biti kasnije', upozorila je.

'Doprinose ne možete bitnije povećati. Porezi ostaju kao glavna stavka. Porez na nekretnine očito nećemo uvoditi. Znači ostaje porezna potrošnja kao glavna stavka', rekla je. Vlada ističe kako je proračun prije svega socijalan, a to će osjetiti obitelji jer je povećan dječji doplatak. Ivanov smatra da to ipak neće značajnije utjecati na rast nataliteta. 'Te stavke čine proračun više socijalno osjetljivim nego što on stvarno jest, jer te stavke nisu jako velike', kazala je Ivanov.

Govoreći o prodaji trezorskih zapisa građanima, Ivanov je rekla da je Vlada pronašla novi izvor financiranja koji funkcionira na obostranu korist - građanima odgovara veća zarada koja se može ostvariti ulaganjem u državne vrijednosnice, nego držanjem štednje u bankama, a državne vrijednosnice su sigurni dužnički instrumenti.

'Možda osobno ne bih išla s tako visokom kamatnom stopom za građane jer je prevelika razlika u odnosu na kamatu koju možete dobiti držanjem štednje u banci. Znamo da takve vrijednosnice neće kupovati običan srednji sloj, takve vrijednosnice su kupovali imućniji. Mi stalno potičemo rentijersku ekonomiju, ono za što znamo da je loše u Hrvatskoj, potičemo štednju, turizam, dohodak od kapitala...to nije dobra poruka', zaključila je Ivanov.