Mali iznajmljivači nezadovoljni su prijedlogom novog kruga porezne reforme. Uz porez na nekretnine kao supstitut poreza na kuće za odmor, koji će iznositi od 0,60 do osam eura po četvornom metru, morat će plaćati i paušal po krevetu u turizmu.

Iznos tog paušala ovisi o indeksu turističke razvijenosti. U najrazvijenijim gradovima i općinama paušal iznosi između 150 i 300 eura. U drugoj skupini će paušal iznositi od 100 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150, a u najslabije razvijenim gradovima i općinama, odnosno u četvrtoj skupini, od 20 do 100 eura po krevetu. Jedinice lokalne samouprave će moći unutar tih raspona same kreirati svoje stope.

Zbog toga raste nezadovoljstvo među malim iznajmljivačima, a Hrvatska udruga obiteljskog smještaja traži sastanak s vladom i uključivanje u donošenje ovih poreznih propisa. Najavili su čak i prosvjede, jer po njihovim izračunima nova porezna opterećenja nose im 50 posto dosadašnjih prihoda.

'Bježimo od načina izračuna i dvostruko većih paušala koji su predloženi po turističkim zonama s obzirom na stupanja turističke razvijenosti. Mi smo kao Udruga dali svoje prijedloge i nadamo se da će ih ministarstvo razmotriti jer još nije kasno za donošenje pametnih zakona', rekla je za HRT Ana Brničević, tajnica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.

Socijalna pobuna

Kažu da je u prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ostalo mnoštvo nejasnoća. Pitaju se zašto nije napravljena razlika između domaćih i stranih iznajmljivača. Zbog toga dio njihovog članstva najavljuje odjavu djelatnosti iznajmljivanja smještaja, bojkot turističke sezone, pa čak i rad na crno te prosvjede.

'Ako ova država želi stimulirati dugoročne najmove na ime kratkoročnih, neće dobiti željeni rezultat, jer kome će onaj na Braču ili Cresu kratkoročno iznajmiti i gdje je popunjenost tih apartmana 60 do 65 dana u prosjeku. Oni su zakinuti i nastat će jedna socijalna pobuna i socijalna kategorija stanovništva je upravo ugrožena', ustvrdila je Brničević.

Ministar turizma Tonči Glavina odgovorio je iznajmljivačima. Istaknuo je da zakonskim promjenama vlada nikog ne ugrožava do te mjere da bi morao prestati s poslom, ali 'uvodimo drugačija pravila igre koja će pomoći tome da smanjimo eksponencijalni rast kratkoročnog najma'.

'Sve stvari koje radimo, mjere koje vučemo, vučemo na vrlo snažnoj, konkretnoj i vrlo preciznoj analitici. Oni su bazirani na prosječnom broju popunjenosti dana, prosječnoj cijeni prodanog kreveta i sve su to podaci koje imamo, koje smo razradili. Svake godine mi 30 tisuća novih kreveta stavimo na tržište i kao posljedica, svi oni koji se ovim poslom bave, oni rade danas lošije, popunjenost im je lošija i to će tako biti dalje u budućnosti', rekao je Glavina za HRT.

Domaćinima porezne olakšice

Izmjenama spomenutog zakona uvodi se pojam 'domaćina', koji bi ipak trebao jamčiti neke porezne olakšice. 'Domaćini' su iznajmljivači koji nude smještaj unutar svog mjesta prebivališta. Umjesto rasta paušala na pet do šest posto, oni će plaćati dosadašnjih jedan do dva posto.

'Status domaćina će omogućiti svima onima koji su domaćini da ostanu u tom poreznom paušalu, zato što je on i dalje podoporezovan, odnosno i dalje je jedna od najkonkurentnijih djelatnosti koje postoje u RH. Minimumi koje smo mi predložili po indeksima turističke razvijenosti se odnose na pet, odnosno na šest posto poreznog opterećenja, to je jako bitno', napomenuo je, dodajući da 'domaćini' neće morati voditi knjigovodstvo.

'Svi oni drugi koji nisu u kategoriji domaćina, otvaraju se mogućnosti da sutra promijenimo način kako se oni tretiraju porezno, odnosno poslovno, i što ne znači i nije uopće cilj ovdje da se bilo koja djelatnost zatvori, odnosno smanji, nego da stavimo sve u pripadajuće kategorije', dodao je ministar.

Kratkoročni najam nije održiv

Istaknuo je da se sve promjene provode u nekoliko koraka kroz dulji vremenski period, upravo zato da bi se svi stigli prilagoditi. S druge strane, iznajmljivači kažu da će tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o održavanju i upravljanju zgradama, zbog odredbe da za iznajmljivanje moraju imati potpise 80 posto suvlasnika zgrade ili je pribaviti u roku od pet godina, ako trenutno imaju apartmane u zgradama.

'Kad smo pripremili prijedlog zakona, jako smo se dobro konzultirali s našim stručnjacima, s ustavnim stručnjacima jer smo svjesni da će prvog dana kad ovaj zakon bude usvojen, da će biti podnesena predstavka prema Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti', rekao je Glavina.

Kratkoročni najam nije održiv, niti daje dobru perspektivu Hrvatskoj kao poželjnoj turističkoj destinaciji, smatra ministar i dodaje da to nije hrvatska tradicija, niti nešto što nas čini posebnima. Domaćini bi, prema njegovim riječima, trebali igrati tu ulogu.

'Birajte destinacije u Europi i svijetu koje s ovim vode velike probleme zato što je taj fenomen kratkoročnog najma doveo kvalitetu života na jako niske razine domaćih stanovnika. Cijene nekretnina su eksplodirale, kvaliteta života je puno lošija i praktički ljudi se iseljavaju iz gradova. Mi ako dođemo u situaciju da naši gradovi, priobalni ili bilo koji drugi, postanu kulise, ispražnjeni od ljudi, a to se sad već događa, moramo priznati da tu imamo ozbiljan problem. S ovim mjerama te ozbiljne probleme rješavamo i stvaramo jedan održivi turizam kakav smo definirali svojom strategijom', zaključio je ministar Glavina.