Smanjenje inozemne potražnje za našim proizvodima jedan je od najbržih transmisijskih kanala kojima se svjetska financijska kriza prelijeva na Hrvatsku, ističe analitičarka Ivana Jović u osvrtu na pokazatelje hrvatske trgovinske razmjene u siječnju 2009.
Prema podacima DZS-a, a Hrvatska je tokom siječnja ove godine izvezla roba u vrijednosti 3,8 milijardi kuna (684 milijuna USD) što je 26,1 posto manje nego u siječnju 2008. godine. Siječanjski uvoz zabilježio je nešto brže smanjenje od 31,8 posto te je iznosio 7,61 milijardi kuna (1,4 milijardi USD). Brže smanjenje uvoza od izvoza utjecalo je i na smanjenje trgovinskog deficita i to za 36,6% na 3,81 milijardu kuna (683 milijuna USD).
Siječanj je već četvrti mjesec zaredom u kojem izvoz bilježi smanjenje kako na godišnjoj tako i na mjesečnoj razini, što ukazuje na intenzivno slabljenje inozemne potražnje za našim proizvodima, ističe se u analizi PBZ-a. Najznačajnije je smanjen izvoz kapitalnih proizvoda i to za gotovo 55 posto, dok je izvoz intermedijarnih proizvoda smanjen za 27 posto. Izvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjen je za 7,5 posto, a izvoz energije za 28 posto.
U strukturi uvoza, analitičare PBZ-a posebno zabrinjava značajno smanjenje uvoza kapitalnih dobara i to za gotovo 50 posto. Ovako značajno smanjenje uvoza kapitalnih dobara pokazatelj je usporavanja investicijskog ulaganja u Hrvatskoj odnosno ukazuje na činjenicu da poduzeća suočena sa skupljim i znatno teže dostupnim izvorima financiranja ali i nesigurnim izvoznim izgledima počinju odgađati kapitalne tehnološke investicije. Nastavak ovakvih kretanja za posljedicu će imati tehnološko zaostajanje hrvatskih poduzeća što će izravno smanjiti njihovu konkurentnost na inozemnim tržišta odnosno dodatno smanjiti izvozni potencijal zemlje.
Brže usporavanje uvoza od izvoza pozitivno djeluje na smanjenje trgovinskog deficita koji Hrvatska generira u robnoj razmjeni s inozemstvom. U siječnju je deficit iznosio 3,81 milijardu kuna odnosno 36,6 posto manje nego godinu dana ranije. Pritom treba naglasiti da se veliki dio ovog smanjenja odnosi se i na snažan pad cijena nafte i naftnih derivata odnosno hrane i prehrambenih proizvoda.
Tijekom ove godine zasigurno će nas i dalje pratiti loši pokazatelji robne razmjene, smatra Jović, dodajući da trenutno nitko ne može procijeniti koliko će kontrakcija biti dugotrajna i duboka.
