Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 35,9 milijardi kuna, što je 7,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istovremeno iznosio 61,3 milijarde kuna ili 8,7 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak
Vanjskotrgovinski deficit tako je u prva četiri mjeseca iznosio 25,5 milijardi kuna i bio je za 2,3 milijarde kuna viši nego u istom razdoblju prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom pala je s 59 posto koliko je bila u prva četiri mjeseca lani, na 58,5 posto u istom razdoblju ove godine.
U zemlje članice EU-a u prva je četiri mjeseca izvezeno robe u vrijednosti 24,5 milijardi kuna, odnosno 5,8 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Izvoz u nečlanice EU-a je porastao za 12 posto, na 11,4 milijarde kuna.
Vrijednost uvezene robe u prva četiri ovogodišnja mjeseca iz članica EU-a porasla je za 11,4 posto, na 50 milijardi kuna. No, istodobno je uvoz u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za dva posto, na 11,3 milijarde kuna.
Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 4,83 milijarde eura, što je 8,2 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 9,2 posto, na 8,3 milijarde eura.
Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 3,43 milijarde eura, dok je u prva četiri mjeseca lani iznosio 3,1 milijardu eura.
U zemlje članice EU-a u prva četiri mjeseca ove godine je izvezeno robe u vrijednosti 3,3 milijarde eura, odnosno 6,3 posto više nego u prva četiri mjeseca 2018. godine. U zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 12,5 posto, na 1,54 milijarde eura.
Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je, pak, za 11,9 posto, na 6,74 milijarde eura, dok je uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za 1,5 posto, na 1,5 milijardi eura.
Rast izvoza u prva tri mjeseca 8,9 posto, uvoza 6,1 posto
DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prva tri mjeseca koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 8,9 posto, na 26,8 milijardi kuna, dok je uvoz porastao slabije, za 6,1 posto, na 44,9 milijardi kuna.
Time je DZS naviše korigirao svoje prve podatke, koji su pokazivali da je izvoz u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani iznosio 26,6 milijardi kuna, što je rast za 8,2 posto, a uvoz za pet posto, na 44,3 milijarde kuna.
Vanjskotrgovinski deficit je u prva tri mjeseca iznosio 18 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 59,8 posto.
Izraženo u eurima, izvoz je u prva tri mjeseca prema istom lanjskom razdoblju porastao za 9,6 posto, na 3,6 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 6,7 posto, na 6,05 milijardi eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 2,4 milijarde eura.
Podaci DZS-a o robnoj razmjeni prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 89,6 posto, izvezla roba u vrijednosti od 3,24 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast za 9,1 posto.
Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Njemačku je u prva tri mjeseca izvezeno robe za 525,2 milijuna eura ili 12,7 posto više, dok je izvoz u Italiju porastao za 13,5 posto, na 525,1 milijun eura. Iz Njemačke je, pak, uvezeno robe za 943,8 milijuna eura ili 8,4 posto više, a iz Italije za 875,2 milijuna eura ili 5,3 posto više.
U zemlje CEFTA-e izvoz je porastao za 22,2 posto, na 629,6 milijuna eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 25,6 posto, na 353,9 milijuna eura, a u Srbiju za 20,7 posto, na 169,1 milijun eura.