Hrvatska je u makroekonomskim neravnotežama već više od deset godina, u dobroj mjeri i zbog propusta dosadašnjih ekonomskih i monetarnih politika te je stoga vrijeme da središnja banka, osim za održavanjem stabilnosti cijena i tečaja, posegne i za drugim mjerama koje joj stoje na raspolaganju, poput postupne deprecijacija kune, a kako bi se pomoglo najboljem dijelu hrvatskog gospodarstva, neto izvoznicima, rečeno je u petak na konferenciji za novinare udruge Hrvatski izvoznici (HIZ).
Stavove Hrvatskih izvoznika o potrebnim promjenama u ekonomskoj, ali prvenstveno monetarnoj politici, o kojima će biti riječi i na njihovoj 10. konvenciji 1. lipnja, predstavila je profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov, istaknuvši da je izvoz jedini potencijal koji može Hrvatsku pogurati iz krize.
Hrvatsko gospodarstvo, kazala je, godinama obilježavaju makroekonomske neravnoteže, što je dovelo do neodržive razine javnog duga, prevelike ovisnosti o kretanjima međunarodnog kapitala, ugrožavanje ekonomske stabilnosti uslijed ogromne uvozne ovisnosti i nedovoljnog izvoza te 'bolesne' ovisnosti o stabilnosti deviznog tečaja.
Naime, kaže Ivanov, osnovna je svrha Hrvatske narodne banke (HNB) održavati stabilnost cijena, koja nije ugrožena te središnja banka već godinama, kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva, održava stabilnost tečaja, što je "sidro koje hrvatsko gospodarstvo drži u nemirnim vodama krize" i posebno ugrožava izvrsne - neto izvoznike.
Umjesto toga, vrijeme je za aktivniju ulogu monetarne vlasti, korištenje svih mjera koje su joj na raspolaganju, među kojima je i deprecijacija. Ivanov, naime, drži da se pitanje 'prestabilnog' tečaja može riješiti kontroliranom deprecijacijom kune od po 2 posto godišnje kroz pet godina. Takav tempo slabljenja kune ne bi previše ugrozio stabilnost cijena niti financijsku stabilnost, ali bi itekako ojačalo poziciju neto izvoznika, kazala je Ivanov.
No, ističu i Ivanov i predsjednik HIZ-a Darinko Bago, sama deprecijacija bila bi štetna i neprihvatljiva ako ne bi bila popraćena i drugim mjerama, kojima bi se, uz ostalo, kompenzirali mogući negativni efekti primjerice na građane zadužene u eurima.
Alternativa deprecijaciji je uvođenje svojevrsnog povlaštenog deviznog tečaja za izvoznike, kao što ga primjerice banke imaju za svoje tzv. VIP klijente, odnosno za slučajeve kada je zarada izvjesna i uz niži tečaj.
Središnja banka na raspolaganju ima i brojne druge mjere, koje ne koristi, kazala je Ivanov te kao primjere navela mogućnosti otkupa potraživanja od izvoza ili investicija u proizvodnju za izvoz, potom odobravanja selektivnih kredita bankama i HBOR-u za kreditiranje izvoznika po znatno povoljnijim uvjetima od tržišnih ili otkupa državnih vrijednosnica od banaka, i dr.
Dakle, zaključuje Ivanov, ne treba ići linearnim tržišnim, već selektivnim i namjenskim mjerama, za kakvima su već posezale i središnje banke Europske unije i SAD-a, a kako bi se novac usmjerio upravo tamo gdje će poticati rast i razvoj, a ne u financijski sektor koji niti danas ne može plasirati višak likvidnosti, zbog zamrle kreditne aktivnosti.
Bago pritom ističe da za svoje ideje ne očekuju niti podršku aktualne vlasti niti oporbe, s obzirom da smo u predizbornoj godini, kao da im nije cilj niti napadati HNB. Izvoznici se nadaju da će potaknuti stručnu i odgovornu javnu raspravu, koja bi trebala do izbora iznjedriti najpoželjnije mjere ekonomske i monetarne politike, bez obzira da li će to biti ove ili neke druge, učinkovitije mjere, kako bi ih nova Vlada mogla početi provoditi odmah nakon izbora, rekao je Bago.
Svim je tim mjerama cilj omogućiti izvoznicima da prežive, jer je izvozni prihod jedini 'zdravi' devizni prihod i jedini izlaz iz duboke krize u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, slažu se Ivanov i Bago.
