Ogorčenje javnih ovršitelja dodatno je raspirio premijer Zorana Milanović izjavom da je Vladin stav da su oni nepotrebni. Pojedini smatraju da se iza kulisa kriju mnogo lukrativniji razlozi zbog čega se ne želi da oni pod svoje uzmu ovrhe. Prstom upiru u javne bilježnike i odvjetnike koji sad dobro zarađuju upravo na ovrhama
Najuporniji javni ovršitelji uspjeli su se prije tri dana sastati s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem nadajući se da će im on dati više informacija o njihovoj daljnjoj sudbini. Međutim, od ministra nisu uspjeli saznati ništa konkretno, tek su dobili obećanje da će se s njima ostati u kontaktu.
Javne ovršitelje koji su trebali početi s radom početkom godine – zbog čega su mnogi od njih napustili stare poslove te uložili desetke tisuća kuna u poslovne prostore, da bi ih Kukuriku vlada 'zamrznula' do 1. srpnja - dodatno je uznemirio i zabrinuo istup premijera Zorana Milanovića
Na sjednici Vlade 2. siječnja Milanović je prvo rekao da treba tek vidjeti hoće li od javnih ovršitelja 'išta biti', da bi u nastavku svog izlaganja poručio da od njih neće biti ništa.
'Dok je hrvatske države, njezina temeljna tijela, sudovi i policija, moraju djelovati i ne smiju se tražiti izgovori za njihovo nedjelovanje i neučinkovitost osnivajući paralelna, supsidijarna ili neka treća tijela. Time oslabljujemo hrvatsku državu. Stava smo da je u dosadašnjem zakonskom okvir sudskih ovršitelja i javnih organa reda moguće i nužno provoditi ovrhe, i uvođenje novog instituta je nepotrebno', rekao je premijer.
Podsjetimo, kad se u Saboru u studenom 2010. glasalo o Zakonu o javnim ovršiteljima Kukuriku koalicija ga je jednoglasno podržala. Zanimljivo će biti vidjeti i kako će premijer svoj stav obrazložiti Bruxellesu jer je Hrvatska od EU-a dobila novce kako bi uvela javnoovršiteljsku službu, a prihvaćanje novog ovršnog zakona bio je je jedan od uvjeta da se zatvori pregovaračko poglavlje Pravosuđe i temeljna prava
Uglavnom, među javnim ovršiteljima ogorčenje je sve veće jer su ih političari očito izigrali. Pojedini smatraju da se iza kulisa kriju mnogo 'šuškaviji' razlozi zbog kojih se ne želi da oni pod svoje uzmu ovrhe.
Naime, od 60 do 70 posto svih ovrhaotpada na ovrhe temeljem vjerodostojne isprave (računi, mjenice, ček i ostalo), radi se o ovrhama zbog neplaćanja RTV pretplate, struje, vode, mobitela i drugog. Sudovi su do 2006. vodili te ovrhe, da bi ih tad država prebacila na javne bilježnike kako bi rasteretila sudove
Kad je pisan zakon o javnim ovršiteljima bila je stavljena mogućnost da uz javne bilježnike i oni mogu provoditi ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava, znači najbrojnije i najunosnije predmete. Ali kad je zakon poslan u treće čitanje ta je mogućnost nestala, i takav je usvojen u Saboru. Međutim, ostala je naznaka da bi za dvije-tri godine i ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava trebale doći u ruke javnih ovršitelja, što je logično jer se radi o specijalistima za ovršne predmete.
Osim javnih bilježnika, novi ovršni zakon pogodio je i odvjetnike, i to bez odgađanja, jer prema njemu oni u ovrhama na temelju vjerodostojnih isprava više nisu potrebni. Vjerovnici ih, naime, više ne trebaju plaćati da sastave prijedlog za ovrhu, već je dovoljno da usmeno i neformalno kažu javnom ovršitelju da žele naplatiti svoju tražbinu i prilože presudu. Time pravnici gube značajan dio svojih prihoda, a za građane su troškovi ovrhe daleko manji jer su predviđene javnoovršiteljske tarife povoljnije od odvjetničkih.
'Ako već premijer najavljuje da će ovrhe vratiti sudovima, onda bi trebao biti dosljedan. Neka sudovima vrati i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Sudovi su radili i ostavine i solemnizacije. Ovjere potpisa prije su radili matični uredi, a ne javni bilježnici. Kad bi sve to vratio sudovima, značajno bi smanjio troškove građana', kaže jedan ogorčeni javni ovršitelj koji je želio ostati anoniman, za kojeg nema spora da je upravo javnobilježnički i odvjetnički lobi taj koji je minirao novi ovršni zakon.
Kao što su i najavljivali, javni ovršitelji uskoro će skupno uputiti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti Vladine odluke da odgodi primjenu novog ovršnog zakona. A ako Milanovićev kabinet u konačnici odluči da od javnih ovršitelja neće biti ništa, tad će ići, najavljuju, i s ustavnom tužbom