Najveći je utjecaj na rezultate imao HEP, koji je profitirao od povećanja cijene struje u svibnju prošle godine i toplinske energije krajem prošle godine, ali i hidrološki povoljne godine. Ukupni prihodi HEP-a povećani su čak 10,5 posto na 3,91 milijardu kuna, a kako su smanjili rashode za 13,44 posto na 3,28 milijardi kuna, ostvarili su neto dobit od 480,51 milijuna kuna, u usporedbi s gubitkom od 282,8 milijuna kuna iz prvog kvartala lani.

Najveću stopu rasta prihoda ostvarila je Autocesta Rijeka Zagreb: ukupni prihod im je skočio 117 posto na 195 milijuna kuna i to zahvaljujući stavci 'ostali poslovni prihodi'. Zahvaljujući tome nakon lanjskog gubitka od 102,5 milijuna kuna ostvarili su 17 milijuna kuna dobiti.

Po pitanju prihoda nije loše prošao ni HŽ Putnički prijevoz, čiji je ukupni prihod povećan 45 posto na 250,19 milijuna kuna, te je i ova tvrtka nakon gubitka od 16,82 milijuna kuna ostvarili dobit od 27,65 milijuna kuna.

Jadrolinija je također profitirala od povećanja cijena - prihod im je povećan 22,95 posto na 163,66 milijuna kuna, pa su gubitak smanjili sa gotovo 50 milijuna kuna u prvom kvartalu 2012. na 29,3 milijuna kuna.

Najlošije je prošla tiskara Vjesnik, čiji su ukupni prihodi smanjeni za četvrtinu na 19,97 milijuna kuna. Međutim, kako su drastično srezali troškove zaposlenih - čak 41,46 posto na 5,45 milijuna kuna - uspjeli su smanjiti gubitak sa 9,19 na 3,09 milijuna kuna.

Ukupni troškovi zaposlenih svih 22 javna poduzeća također su smanjeni, iako neznatnih 1,17 posto, na 1,96 milijardi kuna.

Dugoročne obveze javnih poduzeća u prvom kvartalu porasle 6,67 posto ili za oko 3,7 milijardi kuna na 59,23 milijardi kuna, a kratkoročne 4,18 posto ili za oko pola milijarde kuna na 13,09 milijardi kuna.

Obaveze prema dobavljačima veće su za 15 posto ili za oko 550 milijuna kuna što se može tumačiti.