Zima je bila blaga, a potrošnja energije manja od očekivane. Umjesto najavljivane recesije očekuje se mali gospodarski plus od 0,3 posto. "Pad gospodarstva u zimskoj polovici 2022./2023. vjerojatno je bio manji nego što se strahovalo u jesen", kaže Timo Wollmershäuser, profesor za DW na Ifo institutu za ekonomska istraživanja na Sveučilištu u Münchenu.

Ifo institut pripada grupi od četiri vodeća njemačka ekonomska istraživačka instituta koji dva puta godišnje pripremaju prognozu gospodarskog razvoja za vladu. A ovog proljeća im se pridružio i jedan istraživački institut iz Austrije. Procjene ovih instituta su važne za procjenu poreza i time za savezni proračun.

Mada industrija ima puno narudžbi,opći uvjeti nisu povoljni za poslovanje. „Trajni problemi s isporukom poluproizvoda, ekstremni skokovi cijena energenata i manjak radnika, smanjili su proizvodne mogućnosti njemačkog gospodarstva i spriječili snažniji porast domaćeg brutoproizvoda", nabraja Wollmershäuser.

Za 2024. stručnjaci očekuju rast od 1,5 posto. No to je još prilično nesigurna procjena, jer je puno nepoznanica. Geopolitičke napetosti ili niske temperature mogu u svakom trenutku ponovno izazvati skokove cijena. „Opasnost od nestašice plina naredne zime još uvijek postoji", kaže Wollmershäuser. Ni njegove srednjoročne prognoze nisu ružičaste. „Prema našim procjenama, prosječna stopa rasta njemačkog gospodarstva bit će samo oko pola posto prema kraju desetljeća."

To znači da se primaklo kraju razdoblje neprestanog i osjetnog rasta privrede – a time i standarda građana. To ima manje veze s posljedicama pandemije korone i rata u Ukrajini. Njemačku osjetno pogađaju sve starije društvo, premalo radnika i prije svega odustajanje od korištenja plina, nafte i ugljena, što u startu za sobom povlači više cijene energije.

Jeftina fosilna energija dugo je bila temelj uspješnog njemačkog poslovnog modela. Sada se preko noći sve promijenilo. Nema više plina iz Rusije, umjesto toga skupe zamjenske isporuke i spoznaje da se prijelaz na klimatski prihvatljivu energiju mora značajno ubrzati već i zbog sve jačeg globalnog zatopljenja.

Stefan Kooths, profesor na Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu, pokušava upotrijebiti lako razumljivu metaforu kako bi predočio složenu situaciju: „Izgledi za rast njemačkog gospodarstva mogu se usporediti s brzinom konjske zaprege, u kojoj se smanjuje broj konja koji vuku, želi se smanjiti i količina hrane koju oni troše, ali se istovremeno više putnika želi voziti."

U sadašnjoj situaciji bitno je „odbaciti teret". A to se može, primjerice, smanjenjem „visokog poreznog opterećenja" ili kvalificiranom imigracijom, objašnjava Kooths. Vladini paketi poticaja, s druge strane, pružaju samo kratkoročan poticaj.

Znanstvenici raspravu o subvencioniranju električne energije za industriju smatraju pogrešnom. Sigurnost i troškovi opskrbe energijom važni su faktori, ali energetska tranzicija nije moguća bez funkcionalnog „tržišnog mehanizma cijena". „Usklađenost s klimatskim ciljevima zahtijeva goleme napore u smislu energetske učinkovitosti, a prošlogodišnje iskustvo pokazalo je da cijena energije može biti stvarno prikladan instrument za povećanje te učinkovitosti“, kaže Timo Wollmershäuser.

Ekonomisti također jasno odbacuju česta obećanja političara da će transformacija gospodarstva prema klimatskoj neutralnosti dodatno potaći gospodarski rast. Doći će samo do reorganizacije. „Nema dvostruke dividende – i više zaštite klime i povećani industrijski rast. Nažalost, to je iluzija", kaže Kooths.

Stoga je važnije poboljšati okvirne uvjete, koji uključuju i pad inflacije. Ekonomski instituti očekuju da će se situacija smiriti tek sljedeće godine. Tada bi stopa inflacije trebala pasti na 2,4 posto, nakon šest posto ove godine. To bi trebalo potaknuti privatnu potrošnju od druge polovice godine jer bi tada trebale ponovno rasti i realne plaće.

Dobre vijesti ekonomski stručnjaci imaju za tržište rada. Broj zaposlenih vjerojatno će se dodatno povećati, s oko 45,6 milijuna prošle godine na oko 46,0 milijuna u narednoj godini. No, broj nezaposlenih vjerojatno će se ove godine privremeno povećati na gotovo 2,5 milijuna, budući da se ukrajinske izbjeglice neće odmah uključiti u tržište rada. Godine 2024. nezaposlenost bi tada ponovno trebala pasti na manje od 2,4 milijuna.

Zaposlenima načelno znanstvenici predviđaju dobra vremena, budući da će oni idućih godina vjerojatno „imati glavnu riječ" u kolektivnom pregovaranju. „Stoga ćemo vidjeti snažna povećanja plaća", kaže Stefan Kooths. U vremenima manjka kvalificiranih radnika i demografskih promjena, tvrtke bi morale „puno više odgovoriti na želje radne snage kako bi ostale atraktivne kao poslodavci".