Premijer Zoran Milanović poručio je jučer građanima da razmisle o osiguranju privatnog vlasništva, jer država ne može garantirati obnovu privatne imovine stradale u poplavama. Bio je to njegov odgovor na pitanje što Vlada planira učiniti za pomoć stradalima u najnovijim poplavama budući da je pomogla pogođenima u svibnju. No dok bi u nekim zemljama osiguravajuće kuće propale nakon ovakvih poplava, one u Hrvatskoj ne moraju se bojati takvog scenarija s obzirom na to da kod Hrvata svijest o važnosti osiguranja privatnog vlasništva nije još dovoljno sazrela
Osiguranje od poplava, bujica i visokih voda ne spada u osnovni, već dopunski rizik prilikom osiguranja. Osnovni paket najčešće podrazumijeva štetu od požara, krađe, udara groma, oluje, tuče. U slučaju da ste osigurali automobil, kasko osiguranje pokriva i poplave. Onaj tko o tome nije mislio na vrijeme ili se uzdao u pomoć države, a zadesila ga je poplava, sada može samo plakati.
'Realno gledano, na godišnjoj razini to uopće nije velik novac, ali svejedno, mnogo ljudi nije se osiguralo od poplava. A osiguranu većinu pak čine oni koji imaju kredite, uz koji plaćaju i određene polica osiguranja. Naravno, osiguranje vam neće isplatiti puni iznos. Procjenjuje se vrijednost imovine prije poplave i ona je obično niža od stvarne vrijednosti. Međutim, bolje i to, s obzirom na to da se od države praktički ništa ni ne dobije', govori nam sugovornik iz okolice Velike Gorice koji je želio ostati anoniman, a bio je pogođen poplavom prije četiri godine.
'Ljudi malo znaju o tom osiguranju; misle da je skupo, nepotrebno; oslanjaju se na državu. Osiguravajuća kuća na teren izađe vrlo brzo napraviti procjenu. Za mjesec-dva novac je već bio na mom računu. To je relativno brzo, ali da sam išao kupovati nove stvari umjesto onih koje su mi u poplavi bile potpuno uništene, iznos koji sam dobio ne bi bio dovoljan niti za polovicu', govori naš sugovornik i naglašava kako su na godišnjoj razini takve police osiguranja cjenovno vrlo pristupačne.
'Međutim, najveći je problem taj što ga idemo rješavati tek kada se on dogodi, a ne unaprijed', zaključuje.
Premija osiguranja od poplave, bujice i visoke vode ovisi o zoni izloženosti, odnosno učestalosti plavljenja na određenom području u proteklim razdobljima i činjenica je da su police koje pokrivaju rizik od poplave u pravilu i skuplje, a u područjima koja su već bila pogođena poplavom čak i do sedam puta. Međutim, tu situaciju nikada nitko ne može predvidjeti, a poplava može napraviti mnogo štete čije saniranje puno košta. Paketi koji uključuju osiguranje od poplava cjenovno se kreću već od nekih 60-ak kuna mjesečno.
I Ilija Rkman iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske ističe kako vrlo malo ljudi plaća osiguranje nekretnina; najčešće samo životno osiguranje.
'Plaćanje osiguranja nekretnine od poplava građani ne shvaćaju ozbiljno; ne mogu procijeniti da je to zaštita od više sile. Sve te izvanredne situacije vrlo su često velik financijski izdatak na koji se obično ne računa. Na tržištu postoji velika ponuda različitih polica osiguranja i naša je preporuka svakako osigurati nekretninu. U posljednje vrijeme svjedoci smo drastičnih promjena klime, stoga savjetujem osiguranje nekretnine od poplava kod osiguravajućih kuća. Sve ove klimatske promjene koje se tako brzo događaju mijenjaju i naš način razmišljanja. Ulaganje u osiguranje ulaganje je u budućnost. To je svakako bolja opcija nego računati na sitniš koji ćete možda dobiti od države', poručuje Rkman.
Inače, prema procjeni ugroženosti od poplava Državne uprave za zaštitu i spašavanje iz 2009., za Hrvatsku su poplave velik rizik jer je smještena unutar velikog dunavskog bazena i pod velikim je utjecajem Drave i Save i njihovih pritoka, a više od 50 posto područja nalazi se na nadmorskoj visini nižoj od 200 metara.
