Prosvjedi su punili ulice i trgove. Protiv bogataša i posljedica njihove gramzivosti osnivali su se pokreti, pisale su se nove paradigme o konačnoj propasti kapitalizma, izdavale knjige i pljuštala su obećanja političara o nekom pravednijem svijetu. Sve je to bilo uzalud, barem ako je suditi po izvještaju koji je ovih dana objavila velika banka Credit Suisse, a u kojem piše da se bogataška elita, zloglasnih '1 posto' najimućnijih, u međuvremenu još obogatila.

Financijska kriza iz 2008. i ekonomska koja je uslijedila, trebale su biti prekretnica. Među glavne uzroke globalne panike tada je ubrajana korporativna nezasitnost nedodirljivih menadžera zbog koje su se zanemarivala i izbjegavala pravila i, sve u svemu, pribjegavalo se nepotrebnim visokim rizicima. No kao što to često biva, lekcija je izostala, a podaci iz izvještaja švicarske banke pokazuju da pravednija raspodjela bogatstva ostaje samo utopija.

Izvještaj koji su sastavili stručnjaci banke Credit Suisse za temu ima globalno bogatstvo u 2017. godini, a među najupečatljivije spadaju dva podatka koja su se ovih dana našla u medijima: 10 posto najbogatijih ljudi u svijetu upravlja s 88 posto svjetskog bogatstva, a onih najviših 1 posto čak polovicom. Brojke se odnose na privatnu imovinu (financijska imovina s nekretninama, umanjeni za dugove), a u izračunima su se u obzir uzimali samo odrasli građani.

U izvještaju se navodi da je udio imovine koji je držalo najbogatijih 1 posto u razdoblju od 2000. do 2008. pao s 46 posto na 43 posto, a nakon krize taj se trend preokrenuo te je njihova imovina sada 'značajno iznad procijenjene razine za 2000. godinu'. Prema najnovijim izračunima švicarskih bankara, najbogatijih 1 posto sada drži 50,1 posto svjetskog bogatstva. Ako je kriza trebala poslužiti kao trenutak u kojem se bogatstvo u svijetu trebalo početi pravednije raspoređivati, ove brojke pokazuju da se to nije desilo. Naprotiv, i udio koji u svjetskom bogatstvu drži pet posto najbogatijih osoba i onaj koji drži deset posto najimućnijih, također su se u međuvremenu povećali, iako, očekivano, za nešto niže postotke.

Procjene analitičara govore da je sredinom ove godine u svijetu bilo 36 milijuna osoba s imovinom većom od milijun dolara, što predstavlja 0,7 posto odrasle populacije svijeta. Daleko najveći broj tih bogataša, čak 43 posto njih, živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a slijede Japan (7 posto), Velika Britanija (6 posto) te Njemačka, Kina i Francuska, u kojima živi otprilike po pet posto svjetskih milijunaša.

<<Ovdje pročitajte kako ruski milijunaši ulažu novac u kriznim vremenima>>

Iz te kategorije dodatno se još izdvajaju tzv. ultra-milijunaši koji raspolažu bogatstvom u protuvrijednosti većoj od 50 milijuna dolara, a njih je, prema procjeni Credit Suissea, u svijetu nešto manje od 150.000. Ne čudi što ih tek nešto manje od polovice živi u SAD-u, a oko 12 posto u Kini, koja je na drugom mjestu. Informacija koja pomalo iznenađuje je to da se na trećem mjestu nalazi Njemačka u kojoj živi oko 7200 osoba čije se bogatstvo procjenjuje na više od 50 milijuna dolara, posebno s obzirom na to da Njemačka nije poznata kao država s izrazitim razlikama između bogatih i siromašnih, a i za razliku od, primjerice, ruskih ili američkih, njemačke je bogataše teško uhvatiti u ekstravagantnim situacijama razbacivanja ili hvaljenja novcem na društvenim mrežama i u medijima.

Nakon Njemačke, na listi zemalja s najviše ultra-milijunaša slijede Velika Britanija, Francuska, Australija, Kanada, Švicarska, Italija te Južna Koreja. U izvještaju se navodi da je 'broj milijunaša u svijetu (od 2000. do danas, op. a.) porastao za 170 posto, dok je broj ultra-milijunaša upeterostručen, čime su oni daleko najbrže rastuća grupa među imućnima'.

Što se tiče budućnosti, ne čini se da će doći do nekog bitnog preokreta. Ukupno svjetsko bogatstvo bi, sa sadašnjih 280 bilijuna dolara, do 2022. trebalo dosegnuti 341 bilijun dolara, procjenjuju u Credit Suisse. Udio tzv. rastućih ekonomija u svjetskom bogatstvu, koji je između 2000. i 2012. porastao s oko 11 posto na gotovo 20 posto i od tada se uglavnom drži na toj razini, mogao bi opet početi polako rasti kako bi dosegnuo 21 posto do 2022. Sukladno tome, udio odraslih koji danas raspolažu s manje od 10.000 dolara imovine, trebao bi pasti sa 70,1 na 66,4 posto, najvećim dijelom zbog očekivanog rasta ukupnog bogatstva.

Taj rast, ne nađe li se globalna ekonomija u nekoj novoj krizi, donijet će i skok u broju milijunaša kojih bi do 2022. trebalo biti oko 44 milijuna. U tome bi se, procjenjuju analitičari, najveći relativni skokovi trebali ostvariti u Argentini gdje bi broj milijunaša trebao porasti za čak 127 posto u pet godina, na njih 68 tisuća, te Brazilu gdje bi 2022. trebalo biti 296 tisuća milijunaša, 81 posto više nego današnjih 164 tisuće. Rast od preko 40 posto u broju milijunaša još bi trebali imati Indija (+52 posto), Rusija (+49 posto), Australija (+46 posto), Japan i Južna Koreja (+42 posto) te Kina (+41 posto).

Analitičari su u svoje procjene ubacili i očekivani broj milijardera kojih bi za pet godina trebalo biti gotovo 3000, odnosno sedamstotinjak više nego danas. 'Od toga, 230 će ih dolaziti iz Sjeverne Amerike, 205 iz Kine, a od dodatnih 235 europskih milijardera, 33 će ih najvjerojatnije dolaziti iz Rusije', stoji u izvještaju švicarske banke.

Podaci i očekivanja koje su objavili bankari nisu baš pretjerano optimistični. Iako bi se globalna razina bogatstva trebala nastaviti povećavati, što znači da će siromašnih ipak biti manje, razlika između onih koji imaju malo i onih koji imaju previše nastavit će se povećavati. Ako je vjerovati ekonomskim istraživanjima koja pokazuju da su stanovnici država općenito time sretniji što je razlika između bogatih i siromašnih manja, prognozirani trend ne ulaže previše nade u željenu sretnu budućnost.