Japanska franšiza 'Ghost in the Shell' i mnogi drugi znanstvenofantastični radovi već desetljećima govore o spajanju računala i uma u jedno. Neki misle kako je upravo 'neurotehnologija' sljedeći korak za čovječanstvo, a u što su uložili goleme svote novca
Ako se o temi pita Bryana Johnsona, poduzetnika poznatog po osnivanju tvrtke za online plaćanje Braintree, on će reći kako je odlučio postati bogat upravo zato kako bi mogao učiniti nešto nevjerojatno za čovječanstvo. Stoga je odlučio uložiti 100 milijuna dolara u svoju mladu tvrtku Krenel, koja će se baviti upravo razvojem moždanih implantata za povezivanje ljudskog uma i računala.
Johnson nije sam u ovom otkrivanju 'novog poglavlja za ljude'. Elon Musk je još 2016. na konferenciji spominjao simbiozu sa strojevima kroz 'neuralnu čipku', no za sada nije isplivalo novih detalja o projektu. Mark Zuckerberg je godinu prije toga izjavio kako očekuje da će ljudi u budućnosti moći dijeliti kompletna osjetilna i emotivna iskustva s drugima - a ne tek fotografije i filmiće.
Jedno je jasno. Računala su iz dana u dan sve brža i moćnija, no interakcija ljudi s njima uglavnom ostaje ista. Čak i ako se koriste virtualni pomoćnici poput Cortane ili Siri, moguće je prenijeti tek 40-tak bita informacija u kratkim naletima. Spajanje uma s računalom omogućilo bi, barem teoretski, uklanjanje svih brzinskih ograničenja.
vezane vijesti
Sve ovo zvuči nevjerojatno, ali s razlogom. Nitko nema konkretan i jasan plan kako izvesti vezu između ljudskog mozga i računala. Čak je i Johnson nakon pola godine u Kernelu odlučio odustati od inicijalnih (jednako nejasnih) planova o razvoju memorijskog implantata. Zaposlio je nove znanstvene savjetnike i odlučio se vratiti općim tehnologijama za snimanje i stimuliranje mozga - preko elektroda.
Ovi poduzetnici imaju nekakvu osnovnu ideju kako bi stvari trebale funkcionirati, no kao da ne znaju što čine. Jedan znanstvenik je Johnsonove ideje jednostavno nazvao 'metafizičkima'.
Stvarnost donosi bolan šamar. Spajanje s mozgom je teško izvedivo, kako god da se okrene i što god da se opipljivo zamisli. Elektronika iritira tkivo i prestane raditi, a sasvim sigurno nitko ne želi operaciju mozga samo zato da bi, eto, poslao e-mail, piše Antonio Regalado za MIT Tech Review.
Naravno, ovo nikako ne znači da treba prigovarati zanimanju i investicijama poduzetnika u ovaj segment, u kojem sasvim sigurno leži (daleka) budućnost. Cijeli problem je zapravo u tom da golemi novac ne mora rezultirati instant rješenjem, kako mnogi od slavnih to zamišljaju za svijet znanosti.
Više: MIT Tech Review
