Njemačko će gospodarstvo iduće godine rasti između 1,7 i 1,8 posto, kažu Savezna vlada i gospodarski instituti. To je glupost, kažu drugi gospodarski stručnjaci. Oni misle da nitko ne može predvidjeti budućnost
Svjetska financijska kriza i kriza prevelike zaduženosti država u eurozoni pokazale su prije svega jedno: gospodarska znanost nije u stanju predvidjeti takve krize. Njihovi modeli su zakazali, oni mimoilaze stvarnost, kažu brojni stručnjaci. Jedan od njih je Frank Riedel, profesor matematike i ekonomije na Sveučilištu u Bielefeldu i direktor Centra za matematičku ekonomiju. On je objavio i knjigu pod naslovom 'Krivica ekonomista' i tvrdi: 'Prognoze nemaju znanstvenu osnovu.'
Za to, po njegovu mišljenju, ima više razloga. Njemačka ima oko 40 milijuna kućanstava i oko dva milijuna poduzeća. A s obzirom na to da je teško uspostaviti i izračunati 42 milijuna jednadžbi ponašanja, gospodarski znanstvenici svoje modele reduciraju na reprezentativno kućanstvo i jednu simboličnu tvrtku. Ti modeli su zapravo jako dobri za tumačenje nekih kretanja u nacionalnom gospodarstvu, ali 'više na filozofskoj razini', kaže profesor Riedel. No po njima 'nije moguće izračunati konkretno gospodarski rast'.
IZUZETA FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Presudno je da većina matematičko-statističkih modela ne uzimaju u obzir financijska tržišta - pretpostavljajući da ona nemaju utjecaja na realno gospodarstvo. A najnovije krize su jasno pokazale da nesigurnost i nedostatak međusobnog povjerenja između banaka imaju vrlo snažan utjecaj na kredite i investicije, na tržišta rada i tržišta roba. 'Tko financijska tržišta nema u svom modelu ne može ni predvidjeti dolazak financijske krize. A financijske krize, naravno, imaju utjecaj na gospodarski rast', kaže profesor Riedel.
On dodaje da ekonomski znanstvenici dobro znaju da su brojke iza zareza u prognozama gospodarskog rasta potpuno beznačajne, ali drži da je i brojka prije zareza potpuno nepouzdana. 'Statističkom točnošću se o sadašnjim prognozama može reći, primjerice, da će gospodarski rast biti između 0,6 posto i tri posto', kaže Frank Riedel.
Slično argumentira i ekonomist, menadžer fondova i autor Max Otte koji je još 2006. u svojoj knjizi 'Crash dolazi' predvidio globalnu financijsku krizu. U gospodarskim znanostima nakon Drugog svjetskog rata probio se matematički dogmatizam i skolastika, kaže Otte: 'To bi se moglo promijeniti kad bi se gospodarske znanosti otvorile za sociološke pristupe, sveobuhvatne pristupe, i za to da se u društvenim procesima uvijek radi o strukturama moći', kaže Otte dodajući da je ekonomska znanost na tomu bila već prije 80 do 100 godina s političkom ekonomijom i sociološkom ekonomijom, ali da je to potisnuto.
Uvijek se radi o društvenim procesima, o ljudima, o neravnoteži i strukturama moći, kaže Otte, a gotovo svi ekonomisti rade pod pretpostavkom 'da će to regulirati tržište'. 'Nema jedinstvenog tržišta, postoji jako puno različitih tržišta, koja različito djeluju i funkcioniraju', kaže Otte u razgovoru za DW. On misli da bi predviđanja gospodarskog razvitka od toga morala polaziti, ali ne vidi da to netko čini.
