LIBOR je, kako ga definira Rječnik bankarstva i financija, londonska međubankovna ponudbena kamatna stopa, promjenjiva kamatna stopa koja se obračunava na međusobne kredite banaka koje posluju na londonskom tržištu kapitala. Drugim riječima, LIBOR je kamata koju banke zaračunavaju jedna drugoj kada si posuđuju novac.

Koristi se kao referentna kamata za financijske instrumente poput kamata na valute i terminske ugovore.
Visina LIBOR-a ovisi o ročnosti zajmova. Varira od jedne do druge situacije te izgledima i očekivanjima za pojedine valute na tržištu.

Zašto je važan LIBOR?

Kamata na zajmove određuje se kao zbroj varijabilnog LIBOR-a i fiksne kamatne marže koja se naziva spread i čija visina ovisi o procijenjenoj kreditnoj sposobnosti zajmoprimca, ročnosti zajma i troškova administriranja kreditom.

Takve promjenjive kamatne stope osiguravaju bankama fiksnu profitnu stopu, a preko varijabilnog se LIBOR-a na dužnika prebacuje rizik promjene osnovne cijene kapitala.

LIBOR je vrlo važan za dolar, britansku funtu, švicarski franak te japanski jen. Stopa po kojoj se banke kreditiraju eurima naziva se EURIBOR, a nju objavljuje Europska bankarska federacija.

Izgubljeno povjerenje

U domaćim medijima često se upozoravalo na rizik rasta EURIBORA. Naime, dobar dio kredita vezan je uz vrijednost EURIBORA: ako on pada, dužnik profitira jer mu je manja rata, no ako EURIBOR raste, raste i rata. Ta je stopa u proteklih desetak godina varirala od negativnih stopa do razina viših od pet posto.

Skandal s namještanjem LIBOR-a pokazao je da su banke napuhivale ili spuštale kamatnu stopu kako bi ostvarile što više dobiti. Regulatori diljem svijeta kaznili su banke za poput Barclaysa, Royal Bank of Scotlanda ili UBS-a milijunskim iznosima, no problem povjerenja u banke nije nestao.

Financijske vlasti diljem svijeta razmatraju uvođenje novih referentnih kamata kako bi se spriječile manipulacije.