Također, u prvom kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) ove zemlje je opao za 4,8 posto te je tako pad iz drugog kvartala osmi uzastopni i prvi nakon što je s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom u ožujku dogovoren program pomoći.

Na kvartalnom nivou, BDP je u tri mjeseca zabilježio pad za 1,4 posto, nakon pada od 1,7 posto iz prethodnog kvartala.

Prema navodima Zavoda za statistiku Južnog Cipra, prihodi od turizma ublažili su negativne efekte financijske krize, ali je broj turista u posljednjih nekoliko mjeseci znatno opao u odnosu na očekivanja.

Također, u ovoj zemlji je u drugom kavrtalu zabilježen znatni pad aktivnosti u građevinskom, prerađivačkom, bankarskom, transportnom, trgovinskom, turističkom i uslužnom sektoru.

Cipar je u svibnju primio prvu tranšu paketa pomoći vrijednog 10 milijardi eura, dogovorenog s Europskom komisijom, Europskom centralnom bankom (ECB) i MMF-om radi spasa ekonomije zemlje.

S druge strane, međunarodne institucije procjenjuju da će ekonomija Južnog Cipra ove godine zabilježiti pad za 8,7 posto, iduće za 3,9 posto, da bi se 2015. godine oporavila uz rast BDP-a od 1,1 posto.