Uslijed sankcija koje su joj zapadne zemlje uvele nakon napada na Ukrajinu, Rusija je u značajnoj mjeri smanjila dotok prirodnog plina u Europu. I dok Moskva poriče korištenje plina kao oružja, Europljani se žale tvrdeći da Gazprom, ruski energetski div, više nije pouzdan opskrbljivač. S obzirom na to da je Europska unija donedavno 40 posto svojih potreba za plinom namirivala iz Rusije, sadašnja redukcija opskrbe iz te zemlje velik je problem za Europljane, piše CNBC.

Podaci Nord Streama, operatera zaduženog za plinovod Sjeverni tok 1 koji povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltika, potvrđuju da smanjene količine plina odlaze na zapad. Prošlog tjedna opskrba tim plinovodom dodatno je smanjena s 40 na 20 posto. Gazprom kao razlog ponovno navodi probleme s održavanjem.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da su Gazpromovi izgovori farsa. Isporuka je naime bila nakratko obustavljena prije zadnjeg smanjenja opskrbe, a remont je dovršen 21. srpnja.

Prema Europskoj komisiji, 12 država članica EU-a već ispašta zbog smanjenog dotoka ruskog plina. Najviši dužnosnici Europske unije kažu da Rusija ucjenjuje Europu i koristi svoje zalihe plinom kao oružje. 'Moramo biti spremni, moglo bi doći do potpunog poremećaja u bliskoj budućnosti, a to znači da moramo imati plan', rekao je Kadri Simson, europski povjerenik za energetiku.

Među europskim čelnicima postoji bojazan od potpune obustave isporuke plina jer mnoge industrije u proizvodnji koriste upravo tu sirovinu. Zbog toga se pokušava pronaći alternativa za ruski plin, ali za to treba nešto više vremena.

Rast cijena prirodnog plina

Nakon ruske invazije na Ukrajinu cijene prirodnog plina iznimno su porasle čak i prije nego što je Rusija počela smanjivati dotok. Salomon Fiedler, ekonomist iz Berenberga, rekao je da su cijene prirodnog plina sada 'pretjerano više' u odnosu na prosjek 2015. - 2019. godine.

'U normalnoj godini EU može koristiti oko 4,3 milijarde MWh prirodnog plina. Dakle, ako su cijene veće za 100 eura po MWh-u tijekom jedne godine, troškovi bi se povećali za oko 430 milijardi eura, što je jednako tri posto BDP-a Europske unije u 2021.', rekao je Fiedler.

Propala očekivanja rasta

Najnoviji podaci o gospodarskom rastu u eurozoni pokazuju da je BDP u drugom tromjesečju porastao za 0,7 posto. Ipak, sve više ekonomskih stručnjaka očekuje recesiju sljedeće godine. Europska komisija početkom srpnja rekla je da će ove godine gospodarstvo rasti po stopi od 2,7 posto, a sljedeće godine za 1,5 posto. S druge strane, ako bi Rusija u potpunosti obustavila isporuku plina, do recesije bi moglo doći već najesen, procjenjuju u Europskoj komisiji.