Vedriš je bio jedan od sudionika tribine 'Ulazak u eurozonu – propast ili spas?', održane u Rijeci u organizaciji udruge Da štima svima, piše Novi list.

'Hrvatska već dugo ima praktički fiksni tečaj, tako da će uvođenje eura biti samo promjena nominalne kategorije, a ne suštinska promjena ekonomskih politika. Teško je reći kako će biti s eurom i hoće li on biti spas ili propast. To se pitanje sada odnosi na čitavu eurozonu. U globalnim promjenama eurozona se malo 'njiše' jer je različita snaga ekonomija koje je čine. Između Grčke, Njemačke i Hrvatske ne možete povući znake jednakosti po efikasnosti ili produktivnosti, a što bi bila pretpostavka harmonije valute. Kako ćemo mi proći u tome, ostaje otvoreno pitanje', rekao je Vedriš.

'U Zagrebu kava u kafiću košta između 12 i 14 kuna i bojim se da neće biti 1,89 eura, nego dva eura. Doći će do određenog zaokruživanja cijena, to je neminovno, ali to neće biti drastično jer će ova velika inflacija, koja je nastala zbog energetske krize, debelo pokriti manja pomicanja vezana za euro. Kartice će se još više koristiti, bezgotovinsko plaćanje će porasti. Za biznis će transakcije biti jednostavnije, velike, male, turističke, kao i kod prometa nekretnina. Dakle u nekim životnim situacijama možemo očekivati relaksaciju. Što se tiče turizma, on je kod nas ipak sezonska pojava. Euro će donijeti neke sitne beneficije za turiste, no budućnost turizma za iduću godinu određuju geopolitičke, ratne prilike, kao i inflacijske, jer ako se inflacija nastavi na emitivnim tržištima, ponašanje ljudi bit će racionalnije, kao i njihov budžet u eurima određen za tu potrošnju', kaže Vedriš.

Predviđa da će se, kada se zaustavi inflacija, cijene ispuhivati barem tri godine, s time da se neke nikad neće vratiti na stare razine, niti ćemo, kaže, ikad biti načisto s time koliko je od tog rasta cijena donio euro, a koliko ovaj glavni val inflacije.

'Bit će lova u mutnom, da skratim', rekao je Vedriš.

Na pitanje iz publike zašto neke zemlje, poput Češke, Poljske i Mađarske, ne uvode euro, dok Talijani i dalje 'plaču' za svojom lirom, Vedriš je kazao da je to prava priča, ali i post festum priča.

'Razgovori o euru svode se u zadnje vrijeme na tehnička pitanja, o cijenama kavice, zaokruživanju i slično, no prava priča seže korak natrag, u tu pseudoeursku fazu stabilnog tečaja kune. Naime devizni tečaj je bitan instrument ekonomske politike, a mi smo se u ranoj fazi odrekli upravljanja monetarnom politikom u funkciji izvoza, a onda i proizvodnje i zapošljavanja. Onda vam 400 tisuća ljudi ne bi odlazilo negdje drugdje tražiti bolje radno mjesto. To je prava diskusija oko uloge monetarne politike, svejedno kako se ona zvala, kuna ili euro. No država je donijela političku odluku da se odriče samostalne monetarne politike i stoga je ta rasprava passe', zaključio je Vedriš, piše Novi list.