Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz dosegnula je 7679 kuna porastavši na godišnjoj razini za 571 kunu ili 7,9 posto. No kada se obračuna inflacija, bila je za 3,9 posto manja u odnosu na lanjski kolovoz.

Istovremeno, prosječna bruto plaća iznosila je 10.466 kuna te je rasla po stopi od 8,9 posto, a realno je smanjena za tri posto.

Medijalna neto plaća za kolovoz iznosila je 6594 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa.

Inflacija nagriza kupovnu moć cijele godine, a povećanje jaza između rasta plaća i cijena uočljivo je u drugom dijelu godine te je sve više sektora u realnom minusu.

U samo dvije od 19 skupina djelatnosti koje prati statistika u kolovozu stopa rasta plaća bila je viša od stope inflacije. Riječ je o ostalim uslužnim djelatnostima (osobne usluge, usluge popravaka i sl.) te ugostiteljstvu i turizmu.

U borbi s inflacijom bolje se drži privatni sektor, u kojem realne plaće donekle prate inflaciju, dok u sektorima u kojima dominiraju državne tvrtke i ustanove plaće osjetnije zaostaju.

U srazu s inflacijom najgore su prošli prosvjetni radnici, kojima su plaće realno pale za 7,6 posto, a u ozbiljnom zaostatku su i primanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi s realnim minusom od 6,8 posto. Nešto bolja situacija je u javnoj upravi, u kojoj su plaće u realnom padu za 4,8 posto.

Generalno plaće brže rastu u slabije vrednovanim djelatnostima, što dovodi do smanjivanja razlike između najbolje i najlošije plaćenih poslova. Uz već spomenute dvije skupine uslužnih djelatnosti, dvoznamenkasti postotni rast plaća bilježe još dvije skupine s dna platežne liste. Riječ je o administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.

Kad je riječ o pretežno privatnom sektoru, za inflacijom najviše zaostaju plaće u financijama i osiguranju s realnim padom od 5,5 posto, a rast cijena teško prate i plaće u trgovini (-4,5 posto).

Povišice su gotovo sustigle inflaciju u najbolje stojećem ITC sektoru, u kojem su realne plaće u minusu samo 0,9 posto, dosegnuvši prosječnu razinu od 10.822 kune.

Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji, koja s 230 tisuća djelatnika prednjači po zaposlenosti, iznosila je 7058 kuna i realno je smanjena za 3,4 posto.

U okviru prerađivačke industrije velike su razlike po pojedinim granama. Najbolje su plaćeni zaposleni u naftnoj industriji, u kojoj prosječne plaće premašuju 12.000 kuna. S druge strane, najslabije su plaćeni radnici u tekstilnoj i kožarskoj industriji, u kojima je velik dio zaposlenih na minimalcu. Ipak, ohrabruje podatak da su plaće tekstilaca i kožara rasle brže od inflacije.

Inače, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama za kolovoz isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 13.091 kune, a najniža u proizvodnja odjeće, 4928 kuna.

Kada je riječ o pojedinim zanimanjima, prema istraživanju portala MojPosao, najbolje su plaćeni menadžeri s plaćama 124 posto višim od prosječnih. Znatno iznad prosjeka primaju i profesionalci iz područja tehnologije i razvoja (+87 posto), informacijskih tehnologija (+37 posto) te telekomunikacija (+11 posto).

S druge strane, za prosjekom naviše zaostaju tekstilni radnici (-38 posto), radnici u pomoćnim zanimanjima (-35 posto) te uslužnim zanimanjima (-31 posto). Istraživanje također pokazuje da se male tvrtke brže prilagođavaju gospodarskoj situaciji i rastu inflacije. Tako su u tvrtkama do 19 zaposlenika plaće u trećem kvartalu nominalno rasle devet posto, u tvrtkama do 50 zaposlenika osam posto, a u onima s više od 1000 zaposlenih samo tri posto.

Analitičari Raiffeisen banke u preostalom dijelu godine očekuju nastavak nominalnog rasta plaća po sličnoj dinamici, pri čemu će se njihova realna vrijednost vjerojatno nastaviti smanjivati uslijed zadržavanja visokih stopa inflacije.