Mali poduzetnici, ako se uklapaju u sektore koje je Vlada odlučila poticati, mogu očekivati izdašne bespovratna sredstva, besplatne poslovne prostore, mentore, pristup financiranju, ali i pomoć znanstvenika. Upravo je suradnja fakulteta i poslodavaca trenutačno najvažnija tema za udrugu malih i srednjih poduzetnika koja u Velikoj Britaniji dobrovoljna, a broji preko 200 tisuća članova.

No bez obzira na nastojanje vlade i znanstvene zajednice, i velika Britanija ima problema s pristupom financiranju te administracijom. Izračunali su tako da mali poduzetnik potroši sedam sati mjesečno na ispunjavanje obrazaca i ostalu papirologiju.

I mi imamo bespovratne poticaje, a najavljuje se i osnivanje poduzetničkih inkubatora, u kojima bi se za jednu kunu iznajmljivali poslovni prostori. Možda bi se i tu dalo naučiti od Britanaca koji su razvili Tech-City u istočnom Londonu. Najveći je to poduzetnički inkubator na svijetu sa 3.200 tvrtaka te potencijalom zapošljavanja 48 tisuća ljudi.

Britanci imaju takozvane poduzetničke vize koje dijele kreativcima diljem svijeta. Uz vizu ih u Londonu dočekaju i biznis anđeli s kojima dijele vlasništvo nad projektom pa tako od tuđih ideja profitira britanska ekonomija.

'Ovo je naš doprinos razvoju Hrvatske u modernu i kompetitivnu članicu Europske unije. Nema razloga da Hrvatska ne postane centar za razvoj poduzetništva', poručio je David Slinn, veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj.

Najveći problem kod nas je porezni pritisak na poduzetnike, a čini se da su toga svjesni i u Vladi u kojoj se prema novom zakonu o PDV-u predlaže uvođenje naplate tog poreza po izdanoj fakturi, a ne po naplati i obrtnicima.

'Vlada mora nastaviti s rasterećenjem poduzetništva iako smo smanjili parafiskalne namete i doprinos za zdravstvo za dva posto. Znamo da porezna presija utječe na likvidnost. Teško je tvrtkama koje su tek pokrenute kada ne mogu naplatiti neke fakture, platiti PDV', kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

U Strategiji razvoja poduzetništva, koja je u fazi javne rasprave, Hrvatska je kao cilj postavila rast udjela malih i srednjih poduzetnika u BDP-u na 68 posto do 2020. sa sadašnjih 50 posto, a uz strategiju će se i bruto dodana vrijednost poduzetnika podignuti sa 16 na 23 tisuće eura. Uvelike će pomoći i činjenica da pristupom Europskoj uniji malim poduzetnicima na raspolaganju stoje velika sredstva za bespovratne potpore. Ministarstvo računa na potpore od 250 milijuna eura godišnje kroz provedbene agencije te još 250 milijuna eura kapaciteta private equity fonda koji bi povlačio novac iz EU fondova, s udjelom države od 15 posto.

ANKETA

Čak 24,5 posto građana upitanih što bi moglo pomoći malim i srednjim poduzećima odgovorilo je da se moraju smanjiti porezi. Uz veće poticaje za tvrtke, građani traže nastavak poreznog rasterećenja. Među prvih pet zahtjeva je i manje birokracije koju traži 7,8 ispitanika u anketi koju je provelo ministarstvo poduzetništva i obrta.

I dok skoro četvrtina građana misli da moramo smanjiti poreze, isti broj građana uopće ne zna što bi preporučio Vladi. Zanimljivo je i da je najpopularnija mjera Vlade za poticanje poduzetništva osnivanje jednostavnog d.o.o., popularno nazvanih 'tvrtke za 10 kuna', a ta je mjera spomenuta u spontanom prepoznavanju aktivnosti i mjera ministarstva dvostruko više nego dijeljenje poticaja, a čak četiri puta više od objave liste poreznih dužnika. Uspjeh ministra Gordana Marasa mogao bi biti i da je samo ministarstvo nakon godinu dana rada opće prepoznato među građanima. Čak 77 posto zna za postojanje ministarstva, a 25 posto zna i puni naziv institucije. U anketi su sudjelovala 1.004 građanina, među kojima je više od 38 posto uvjereno da se Vlada Zorana Milanovića više trudi potaknuti poduzetništvo nego bivša vlada, a 17,8 posto ispitanih misli da se zalažu manje nego administracija Jadranke Kosor.