U sklopu četvrtog kruga porezne reforme, 1. siječnja uvodi se i 'Cro kartica'. Namjera je poticati potrošnju u razdobljima izvan sezone, između listopada i travnja, na kontinentu, ali i na obali. Kako će funkcionirati i tko će imati pravo na 'Cro karticu', u Dnevniku 3 odgovarao je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić
Poslodavci će zaposlenicima na godišnjoj razini, na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada, moći isplatiti maksimalno 7500 kuna neoporezivo po radniku, a porezna reforma sad će omogućiti da se najviše 2500 kuna od tog iznosa radnicima, na ime nagrade, može isplatiti putem 'Cro kartice'.
'Cro kartica' će najvjerojatnije biti u obliku papirnatog vaučera, dokumenta koji će svaki zaposlenik moći isprintati putem osobnog korisničkog računa, a potom ga koristiti u poslovnim subjektima diljem zemlje. Vaučer neće biti moguće koristiti u svim poslovnim subjektima, već isključivo onima koji će biti uključeni u ovaj posebni program, a zbog čega će, vrlo vjerojatno, na vratima imati posebne oznake kako bi građani mogli znati gdje je sve dostupan ovaj način plaćanja', rekao je Matušić za HRT.
'Poslodavci, prije svega u privatnom sektoru, od siječnja sljedeće godine radnicima će moći u obliku posebnog vaučera uplatiti maksimalno 2500 kuna, namijenjenih za potrošnju isključivo unutar zemlje te u periodima izvan glavne sezone. Može ići vaučer na vaučer, ako ga dobiju dva člana obitelji', kazao je Frano Matušić.
'Projekt je u razradi, a u početnoj fazi orijentirat ćemo se na tvrtke iz privatnog sektora, ali smo uvjereni da će se zainteresirati i državna, tj. javna uprava. Nadamo se da će se to ispregovarati jer je vezano za kolektivne ugovore', rekao je. 'Na kontinentu ima raznih sadržaja, naročito toplica, i Cro kartica će potaknuti turističku potrošnju i izvan sezone', zaključio je Matušić.
vezane vijesti
Za Poziv za uspostavu regionalnih centara kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, vrijedan 300 milijuna kuna, Matušić je rekao da se on odnosi samo na šest centara - u Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Puli, Zaboku i Osijeku.
'Minimalni iznos koji mogu dobiti je tri milijuna kuna, a maksimalni 75 milijuna po centru. Ta sredstva će značiti uspostavu novog, kvalitetnijeg sustava obrazovanja temeljenog na radu. Gospodarstvenici će sudjelovati u kreiranju programa koji će se provoditi kroz centre kompetentnosti. Na taj će se način podizati kvaliteta strukovnog obrazovanja, ali i osigurati programi cjeloživotnog učenja te programi za ranjive skupine. Treba naglasiti da do kraja rujna traje natječaj za infrastrukturu i opremanje ovih šest centara u vrijednosti od 180 milijuna kuna. I natječaj od 300 milijuna kuna i ovaj od 180 milijuna financirani su najvećim dijelom bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a', kazao je Matušić.
