Ono što iznenađuje u proračunskoj matematici nove vlasti koju je prezentirao Branko Grčić u jučerašnjoj HTV-ovoj emisiji Otvoreno, jest činjenica da se temelji na optimističnom rastu BDP-a od 0,5 do jedan posto, suprotno prognozi analitičara da bi BDP mogao pasti čak za dva posto. Ovako je Grčić objasnio kako bi Milanovićeva vlada mogla uštedjeti pet milijardi kuna: 'Uz pretpostavku da se ove godine dogodi bilo kakav gospodarski rast i ako bi iduće godine rast u Hrvatskoj iznosio 0,5 do jedan posto te uz stopu inflacije od dva do dva i pol posto, možemo očekivati minimalno povećanje proračunskih prihoda na razini 2,5-3 posto, što u prijevodu znači dvije i pol do tri milijarde kuna. Da se to zaista dogodi, rashodovna strana morala bi biti reducirana za još najmanje dvije milijarde kuna, da bismo s pet milijardi kuna uštede ili smanjenja deficita startali u idućoj godini.'

Novinar nije pitao Branka Grčića kako komentira crne prognoze bankarskih analitičara o padu BDP-a od dva posto, no na čemu nova vlast temelji svoj optimizam, objasnio je Radimir Čačić par sati ranije u HTV-ovom Dnevniku. Zanimljivo je da čelnik HNS-a prognozira još veći rast nego kolega iz SDP-a; očekuje rast BDP-a od jedan do dva posto: 'Ne znam na osnovi čega analitičari to najavljuju (op. a. - pad BDP-a od dva posto), ali znam da smo do sada imali nesposobnu i dijelom korumpiranu vladu koja nije bila u stanju donositi odluke. Moja analiza govori da su unutrašnje rezerve u sustavu, bez obzira na vanjsko okruženje koje nije dobro, u rušenju barijera, u donošenju odluka i pokretanju procesa takve da bismo iduće godine morali imati rast BDP-a od jedan do dva posto.'

Grčić je prilično općenito najavio područja u kojima će Kukuriku provesti rezove: prvo, rezat će se subvencije, osim najave da će se preispitati kriteriji dodjele neefikasnim poduzećima, nije precizirao u kojem će se sektoru one smanjivati i hoće li se mijenjati politika potpora kako to preporučuje AZTN. Drugo, rezat će se socijalne potpore koji moraju primati samo najugroženiji, a ne da se, kao sada, daju od lokalne do državne razine te da nemamo jedinstveni registar i 'ne znamo kome, koliko i po kojim kriterijima se dodjeljuju'. Treće, preispitat će se financiranje lokalne samouprave, koje je do sada išlo prema kriteriju 'naši i vaši', i najavljuje ukidanje jedinica lokalne samouprave koje se ne mogu same financirati. Četvrto, rezovi će zahvatiti javna poduzeća i neracionalnosti koje se u njima kriju, kako bi javna poduzeća mogla doprinositi proračunu umjesto da mu budu na teret. Čačić je tu konkretniji; najavljuje da očekuje od svih direktora javnih poduzeća da mu daju mandat na raspolaganje.

Ono što mnoge najviše zanima - hoće li biti otpuštanja u javnoj upravi - još se ne precizira; iz najave o smanjenju mase plaća čini se da će se ipak srezati broj državnih zaposlenika. 'Zadnja linija obrane nove vlade su mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije skupine',kazao je Grčić. Njegov kolega Čačić najavljuje otpuštanja: 'Plaće u javnoj upravi neće se dirati, ali smanjit će se masa plaća i uvest će se kriterij uspješnosti. U javnoj upravi bit će otkaza.' Grčić kaže da su mirovine zadnja linija obrane, no Čačić poručuje da se mirovine iz rada neće dirati što implicira to da se može očekivati rezanje povlaštenih mirovina.

Što se tiče poreznog opterećenja, Grčić je ponovio stavove iz kampanje najavljujući oporezivanje onih koji bi izvlačili dobit iz zemlje kroz oporezivanja kapitalne dobiti i dividende. Na pitanje hoće li rasti PDVu sinoćnjem Dnevniku Čačić nije odgovorio direktno rekavši da neće rasti ukupno porezno opterećenje. No iz jučerašnje izjave Milanke Opačić kako nije isključeno povećanje PDV-a, jasno je da će se u punjenju proračuna možda posegnuti i za tom mjerom.