Ovlaštenje za podizanje i raspolaganje novcem bliske nam osobe, pogotovo u slučaju kada se te osobe nalaze u bolnici, u domu za starije ili u bilo kojem drugom slučaju kada nisu same u mogućnosti ili ne žele raspolagati samostalno svojim tekućim računom i novcima, korisna je stvar
Banke rado izdaju debitne kartice na naše ime kada nas netko opunomoći za raspolaganje njegovim ili njezinim sredstvima. Zašto?
Primjerice, baka nam ode u dom za starije i zamoli nas da brinemo o njoj. Kako bismo si olakšali život, prije smještaja bake u dom, odvedemo baku u banku, potpišemo nekoliko obrazaca u banci, nakon čega nam na kućnu adresu ili u poslovnicu banke stiže kartica koja glasni na naše ime, a novac slobodno podižemo i plaćamo sve bakine troškove s njezinog tekućeg računa.
Može i u minus
Događa se da baka ima ugovoreno prekoračenje po tekućem računu, popularno nazvan minus, koji može biti pozamašan, ovisno o njezinim stalnim prihodima, najčešće mirovini.
Mirovina je često opterećena trajnim nalogom za plaćanje doma za starije osobe, a ako podižemo svaki mjesec barem 1.000 kuna za bakine lijekove, odlazimo joj u posjet često punih ruku stvari koje su joj potrebne, minus po tom tekućem računu često raste ili je konstanta.
Nekada nam se i dogodi da nemamo novca pri ruci (prvi je još daleko a dopušteni minus po našem tekućem je debelo u crvenom) pa iskoristimo bakinu karticu, a pri prvoj posjeti vratimo joj gotovinu na ruke. Mirna nam je savjest, a uspjeli smo si pokriti mjesec. Takvo ponašanje još uvijek je zakonito i ne mora nas zabrinuti.
U trenutku kada baka umre, banka blokira račun do provođenja ostavinskog postupka
Međutim, neovisno o ostavinskom postupku, čak i ako baka ima nasljednika koji su naslijedili imovinu i koji bi shodno tome trebali odgovarati za bakine dugove, osoba koja za bakin dug po tekućem računu odgovara jest ona osoba koja ima punomoć po tekućem računu.
Tko uopće čita Opće uvjete?
Sve je detaljno napisano u Općim uvjetima svake banke koje ste prihvatili u trenutku potpisivanja ugovora o punomoći. Ne poznajem nikoga, uključujući i kolege iz struke, koji za sebe čitaju opće uvjete. Kako su opći uvjeti zamišljeni po principu 'Uzmi ili ostavi', nije moguće mijenjati ih pa je općeprihvaćeni stav čemu se uopće zamarati čitanjem.
U općim uvjetima većine banaka jasno i nedvosmisleno piše: 'U pogledu raspolaganja sredstvima na računu opunomoćenik ima jednaka prava i obveze kao i korisnik računa. Opunomoćenik odgovara Banci za raspolaganja na računu koja su poduzeta vlastitim radnjama solidarno s korisnikom računa.'
Prava i obveze
Pa ako ste imali neko pravo – podizanje novaca s računa, s druge strane prava uvijek postoji i obveza – vraćanje novca na taj račun.
Što se tiče solidarne odgovornosti, tu je banci na raspolaganju da izabere hoće li tražiti povrat novca od vlasnika računa – što u našem primjeru ne može jer je vlasnica računa preminula, pa bi banka eventualno mogla tražiti povrat sredstava od nasljednika. Međutim, to je postupak koji je dugotrajniji jer se nasljednici prvo moraju saznati, a što je vezano uz donošenje rješenja o nasljeđivanju. Čak i kada bi takvo rješenje bilo doneseno u kraćem roku, postoji mogućnost da nasljednici nisu ništa naslijedili pa tako ne bi ni za kakav dug odgovarali.
Tako je banci svrsishodnije naplatu tražiti od opunomoćenika, najčešće prijedlogom za ovrhu. Svakako, svatko tko smatra da mu je neko pravo povrijeđeno, da mu je banka neosnovano zaračunala i neke troškove koje uspješno može dokazati da nije učinio kao opunomoćenik po tom računu, taj bi trebao prigovoriti rješenju o ovrsi.
Što to za mene znači?
Ako ste doista osobno podizali sav novac specificiran u potraživanju iz rješenja o ovrsi ili iz poziva na podmirenje duga, uvijek je najjednostavniji i najsigurniji način podmirenje takvog duga. Međutim, ako smatrate da je novac trošen drugačije i možete to dokazati, kontaktirajte banku koja je izdala poziv na plaćanje ili odvjetnika kako bi vam napisao prigovor na prijedlog za ovrhu.