U studenom prošle godine, kada je lansiran ChatGPT, izazvalo je to potrese puno šire od tehnološkog sektora. Od pomoći u govoru, preko računalnog programiranja, do kuhanja, odjednom se umjetna inteligencija (AI) pokazala stvarnom i korisnom. Ali sve to ne bi bilo moguće bez moćne hardverske podrške, odnosno kalifornijske tvrtke Nvidije
Najpoznatija je po svojim grafičkim karticama za računalne igre, no Nvidijin hardver trenutno podupire većinu današnjih AI aplikacija. 'Oni su vodeći tehnološki igrač koji nam omogućava ovu novu stvar zvanu umjetna inteligencija', kaže Alan Priestley, analitičar industrije poluvodiča u tvrtki Gartner.
'Ono što je Nvidia za umjetnu inteligenciju gotovo je isto ono što je Intel bio za računala', dodaje Dan Hutcheson, analitičar u TechInsightsu, piše BBC.
ChatGPT je obučen korištenjem 10.000 Nvidijinih grafičkih procesorskih jedinica (GPU) grupiranih u superračunalu čiji je vlasnik Microsoft. 'To je jedno od mnogih superračunala - neka su poznata javnosti, neka ne - izgrađenih pomoću Nvidijinih GPU-ova za različite znanstvene namjene, kao i za umjetnu inteligenciju', kaže Ian Buck, generalni direktor i potpredsjednik ubrzanog računalstva u Nvidiji.
Nvidia drži oko 95 posto tržišta GPU-ova za strojno učenje, navodi se u nedavnom izvješću CB Insightsa. Brojke pokazuju da je posao s umjetnom inteligencijom prošle godine kalifornijskoj tvrtki donio oko 15 milijardi dolara prihoda, što je oko 40 posto više u odnosu na godinu prije. Dionice Nvidije skočile su gotovo 30 posto nakon što je u srijedu tvrtka objavila rezultate za prvi kvartal.
Isplatila im se oklada na vlastitu tehnologiju
Nvidijini čipovi za AI, koji se također koriste u sustavima dizajniranim za podatkovne centre, koštaju otprilike 10.000 dolara svaki, s time da je cijena najnovijih i najmoćnijih modela puno viša.
Kako je Nvidia postala glavni igrač u AI revoluciji? Ukratko, isplatila joj se hrabra oklada na vlastitu tehnologiju, uz pogođen tajming.
Jensen Huang, sada izvršni direktor Nvidije, bio je jedan od njezinih osnivača 1993. godine. Tada je tvrtka bila usredotočena na poboljšanje grafike za računalne igre i druge aplikacije. Krajem 90-ih razvila je GPU za poboljšanje prikaza slike za računala. GPU-ovi su izvrsni u istovremenoj obradi mnogih malih zadataka (naprimjer, rukovanju milijunima piksela na zaslonu) - što je postupak poznat kao paralelna obrada.
Istraživači sa Sveučilišta Stanford 2006. otkrili su da GPU-ovi imaju još jednu korist - mogu ubrzati matematičke operacije na način na koji to ne mogu raditi obični čipovi za obradu. U tom trenutku Huang je donio odluku ključnu za razvoj umjetne inteligencije kakvu poznajemo.
'Moglo bi se reći da je AI pronašao nas'
Uložio je Nvidijine resurse u stvaranje alata koji GPU-ove čini programabilnim, otvarajući tako njihove mogućnosti paralelne obrade za upotrebu izvan grafike. Taj je alat dodan Nvidijinim računalnim čipovima. Za gejmere je to bila mogućnost koja im nije trebala, vjerojatno je nisu bili ni svjesni, ali za istraživače je to bio novi način rada na računalstvu visokih performansi i potrošačkom hardveru.
Upravo je ta sposobnost omogućila rana otkrića u suvremenoj umjetnoj inteligenciji. Godine 2012. predstavljen je Alexnet, umjetna inteligencija koja može klasificirati slike, obučen korištenjem samo dva Nvidijina programabilna GPU-a. Proces obuke trajao je samo nekoliko dana, a ne mjeseci, koliko bi trebalo da je korišten velik broj običnih čipova za obradu.
Otkriće da GPU-ovi mogu masovno ubrzati obradu neuronske mreže proširilo se među računalnim znanstvenicima te su ih počeli kupovati za razvoj tehnologije umjetne inteligencije. 'Moglo bi se reći da je AI pronašao nas', kaže direktor Nvidije Ian Buck.
Konkurencija im puše za vrat
Nvidia je iskoristila svoju prednost ulaganjem u razvoj novih vrsta GPU-ova prilagođenijih AI-ju. Desetljeće i milijarde dolara kasnije pojavio se ChatGPT.
Ipak, dok Nvidijina dominacija za sada izgleda sigurna, dugoročno će to teško biti održivo. Druge velike poluvodičke tvrtke sve su joj žešći konkurenti. AMD i Intel poznatiji su po proizvodnji središnjih procesorskih jedinica (CPU), ali također proizvode namjenske GPU-ove za AI aplikacije.
Google ima svoje jedinice za obradu tenzora (TPU) te se one koriste ne samo za rezultate pretraživanja, već i za određene zadatke strojnog učenja, dok Amazon ima čip prilagođen za obuku AI modela. Microsoft također navodno razvija AI čip, kao i Meta.