Za Uskok je mozak cijele operacije bila Marija Šola, koju se sumnjiči da je kao prokuristica i savjetnica Karlovačke banke povezala trojicu sinova s namjerom da kroz fiktivne poslove s nekretninama izvuku novac iz banke. Na teret im se stavlja pribavljanje ilegalne koristi od najmanje 99 milijuna kuna.

Prije ulaska u Karlovačku banku Marija Šola izgradila je karijeru jedne od najuspješnijih hrvatskih menadžerica. Sedamdesetih i 80-ih kalila se na direktorskim funkcijama u Mesnoj industriji Sljeme i Termomehanici, a široj javnosti postala je poznata sredinom 90-ih kao prinudna upraviteljica Name, nakon što je tada najveća robna kuća prešla u ruke PBZ-a.

Iz Name odlazi u Partner banku gdje je bila predsjednica uprave od 1998. do 2008. Uz svoju karijeru upravljala je i karijerom svog sina Sandija, kojeg je iz Partner banke 2005. lansirala u Karlovačku banku na mjesto predsjednika Uprave. Odmah nakon dolaska u Karlovačku banku, Sandi je angažirao majku kao savjetnicu i proveo dokapitalizaciju nakon koje je preuzeo i vlasničku kontrolu nad bankom. Zajedno s nekolicinom poznatih sportaša među kojima su bili Goran Ivanišević i Mario Šimić, obitelj Šola uložila je u banku 93,7 milijuna kuna.

U jeku nekretninskog buma u Hrvatskoj i obitelj Šola krenula je punom parom u poslove s nekretninama obilato koristeći kredite 'obiteljske' banke. Osnivali su brojne tvrtke putem kojih su kupovali zemljišta na različitim lokacijama u Zagrebu i Splitu. Majka je planirala i koordinirala poslovanje, Sandi je sređivao kredite, a Petar i Tomislav dogovarali kupnju zemljišta. Kao i mnogi u to vrijeme, opijeni kultom nekretnina, očekivali su brzu zaradu.

Nevolja je bila u tome što je cijela operacija krenula uoči recesije koja je ubrzo dovela do sloma tržišta nekretnina. Cijela financijska konstrukcija pala je u vodu, krediti su počeli dolaziti na naplatu, a banka se ubrzo našla u problemima. Naravno, u cijeloj priči postavlja se pitanje je li do gubitaka došlo zbog objektivnih okolnosti ili su glavni protagonisti unaprijed planirali olakšati banku za stotinjak milijuna kuna.

Državno odvjetništvo smatra da raspolaže s dovoljno dokaza o nečasnim namjerama obitelji Šola. Zato ih tereti da su nezakonito podizali kredite u korist svojih tvrtki s namjerom da ih ne otplaćuju iz sredstava tih tvrtki, već su ih fiktivno zatvarali novim kreditima. Prema optužnici okrivljeni, da bi prikrili izloženost banke prema povezanim društvima, organizirali su kreditiranje preko bliskih tvrtki, a također su se neovlašteno koristili depozitima velikih klijenata banke.

Tako su se u nekretninskim poslovima kao protagonisti pojavili i Luka Miličić, bivši predsjednik Uprave Dalekovoda i ugledni neurokirurg Josip Paladino, koji je od svjedoka postao osumnjičenik. Miličića se tereti da je ušao u fiktivni posao kupnje nekretnine od tvrtke Opatovina projekt i pritom oštetio vlastitu tvrtku za gotovo 30 milijuna kuna.

Paladino je preko svoje tvrtke Clarus Primus kreditom Karlovačke banke kupio zemljište u poduzetničkoj zoni Mlaka – Rakovec za gradnju privatne bolnice. Međutim, do gradnje nikada nije došlo iako je HBOR odobrio kredit za bolnicu po povlaštenim uvjetima. Umjesto daljnjeg razvoja projekta, novac je preusmjeren na račun Tomislava Šole kako bi se zatvorili ranije odobreni krediti Karlovačke banke.

Na sumnjive transakcije obitelji Šola upozorila je 2009. Hrvatska narodna banka, čiji su revizori prilikom nadzora Karlovačke banke utvrdili da je previše kreditnih plasmana otišlo povezanim tvrtkama, kojima se zbog vlasničke povezanosti sa Šolama žmirilo na loš rejting, a krediti nisu bili prikladno osigurani.

Gubici prouzročeni sumnjivim plasmanima Karlovačku banku doveli su na rub stečaja. Na koncu su je spasili lokalni poduzetnici Ivan Žabčić i Marko Vuković, vlasnici karlovačkog HS produkta, koji su u veljači ove godine dokapitalizacijom od od 72,7 milijuna kuna preuzeli većinski udjel i izvlastili obitelj Šola. Međutim, ubrzo se pokazalo da to nije dovoljno za ozdravljenje posrnule banke pa su tijekom godine još dva puta ubrizgavane financijske injekcije, pri čemu je dio novca osiguran pretvaranjem depozita Zagrebačke nadbiskupije u vlasnički kapital.

'Karlovačka banka je tijekom 2014. dokapitalizirana u tri navrata u ukupnom iznosu od približno 132 milijuna kuna te je provedeno restrukturiranje kako bi nastavila stabilno poslovati i uspješno odgovarati svim tržišnim izazovima', ističe predsjednik Uprave Karlovačke banke Ivan Vrljić u reakciji na medijske napise o procesu USKOK-a protiv bivših djelatnika te banke.

Iz Banke ističu i kako je 'promjena vlasničke strukture odnosno izlazak ranijih većinskih vlasnika iz vlasničke strukture u visokoj mjeri pozitivno utjecao na reputaciju banke i rezultirao vraćanjem njezinih prijašnjih i privlačenjem novih, zadovoljnih klijenata'.