I dok se u Hrvatskoj očekuje ukidanje obaveznih članarina za HGK, raspitali smo se kako je taj pothvat prošao u susjednoj Srbiji, u kojoj članstvo u Privrednoj komori od početka ove godine više nije obavezno. Direktor PKS-a Saša Vlaisavljević u razgovoru za tportal kaže da im je broj članova pao za samo dva posto, prihodi za 15 posto i da prvi put u svojoj povijesti imaju prihode veće od svojih usluga nego od članarina
'Nekoliko mjeseci nakon ukidanja obaveznog članstva srpski privrednici izabrali su novo rukovodstvo koje je trebalo rekonstruirati komoru na način da bude korisna privredi i vrati poljuljano povjerenje', objašnjava Vlaisavljević. Dotadašnji predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin podnio je ostavku, a na njegovo mjesto došao je novosadski biznismen Željko Sertić, inače član Nikolićeve Srpske narodne stranke. 'Privredi je neophodna komora, ali transparentna, s visokim nivoom javnosti u njenom radu i bez afera i zloupotreba', kazao je.
Prilično iznenađuje podatak da je nakon ukidanja obaveznih članarina Privredna komora Srbije izgubila tek dva posto članstva. 'Od Nove godine, otkada članstvo nije obavezno, Privrednu komoru Srbije napustilo je (uglavnom u prvom kvartalu) oko dva posto od više od 100.000 članova. Poslije smanjivanja broja članova i samim tim i prihoda početkom godine, posljednjih mjeseci sve je više firmi – povratnika, ali i novih članica. U proteklih nekoliko ljetnih mjeseci PKS je dobila više od dvije stotine novih članova. Kompanije prepoznaju interes da budu članice nacionalne asocijacije privrede koja zastupa njihove interese u zemlji i inozemstvu i predstavlja servis privrednicima', tvrdi.
Ističe da su osnovali nekoliko novih grupacija u sastavu pojedinih udruženja (npr. grupacija računovodstvenih agencija ili grupacija namjenske industrije) koje uspješno rade, odnosno zastupaju interese svojih članica i pred državnim institucijama pokreću rješavanje problema i potreba tvrtki iz tih područja.
Za razliku od hrvatskog komornog sustava, u kojem su regionalne komore podružnice zagrebačke središnjice, direktor PKS-a napominje da u Srbiji regionalne, odnosno gradske privredne komore, funkcioniraju samostalno od 2002. godine. Nema podatke o brojnosti njihovog članstva.
Nakon ukidanja članarina, u prvih osam mjeseci ove godine ukupan prihod Privredne komore Srbije pao je za oko 15 posto. Broj zaposlenih smanjen je za 10 do 15 posto i rashodi su se počeli strogo kontrolirati. No ubrzo su zaposleni novi, pa je u ovom trenutku, objašnjava Vlaisavljević, broj zaposlenih približno isti kao i prošle godine, ali 'kvalitativno različit'.
Direktor PKS-a kaže da su u ovoj godini smanjili ukupne rashode za više od milijun eura, ne precizirajući o kolikom se postotku radi. Primjerice, materijalni troškovi, koji čine 40 posto ukupnih troškova, niži su od prošlogodišnjih za devet posto, značajno su smanjeni troškovi uredskog i ostalog potrošnog materijala, telefonskih usluga, smanjeni su izdaci po ugovorima o djelu, za reklamni materijal, dnevnice i putne troškove… Kao jednu od mjera štednje, zatvorili su nekoliko međunarodnih predstavništava, među kojima i ono u Zagrebu
Vlaisavljević ističe kako prvi put u povijesti PKS ima veće prihode od vlastitih usluga nego od članarine. 'Od izuzetne je važnosti što vodeći ljudi PKS dolaze iz realnog sektora i to je jedini način da se vrati povjerenje privrednika. Smanjenje prihoda po osnovi ubiranja članarine od samo 15 posto s trendom vraćanja privrednih subjekata u članstvo je u suštini rezultat kredibiliteta novog menadžmenta', komentirao je.
