Četvrtina ispitanika namjerava usavršavanjem i radom na sebi povećati svoju vrijednost na radnom mjestu i tako pokušati zadržati posao tijekom krize, dok isto toliko ispitanika nema nikakve planove i namjerava nastaviti raditi jednako kao i do sada. Gotovo 17 posto ispitanika spremno je prihvatiti manju plaću za svoj rad u cilju zadržavanja posla, a zanimljiv je i podatak da usprkos krizi, samo 7,8 posto ispitanika razmišlja o prihvaćanju skraćenog radnog tjedna, što upućuje na to da su zaposlenici u Hrvatskoj voljni i spremni raditi.

Posljedice krize osjetilo je ili osjeća 78 posto ispitanika, a značajan je podatak da gotovo 16 posto ispitanika nije osjetilo i ne osjeća krizu. Bez obzira na to, više od polovice ispitanika (57 posto) ne razmišlja o prekvalifikaciji, dok je to realna opcija za 26 posto ispitanika. Zanimljivo je kako među ispitanicima koji razmišljaju o prekvalifikaciji ima više žena - 56 posto.

Ispitanici u velikom broju (66 posto) smatraju kako tijekom recesije ipak ne treba odustati od traženja novog posla, što ukazuje na prevladavajući optimizam bez obzira na krizu. Potvrda optimizma u traženju novog i boljeg posla i podatak je da samo 20 posto ispitanika smatra kako je bolje pričekati s traženjem novog posla iako je tijekom krize izazov i zadržati postojeći posao.

Birajući između sigurnosti zaposlenja i primjerenosti plaće, 47 posto ispitanika odlučilo se za sigurnost zaposlenja tijekom krize čak i ako je plaća neadekvatna i možda neredovita, dok je za 41 posto ispitanika važnije imati primjerenu plaću za rad, pa i uz rizik da neko vrijeme budu nezaposleni. Može se zaključiti kako među ispitanicima, iako s relativno malom razlikom u postotku, ipak prevladava sigurnost posla nad primjerenošću plaće.

'Činjenica je da se posljedice recesije i krize sve više osjećaju i u našoj zemlji. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako smo i mi sami sve više svjesni da je kriza tu. Suočavajući se s izazovima nestabilnosti gospodarstva, građani znaju, žele i mogu raditi. Stoga bi u ovoj situaciji, posebice s obzirom na 'krizu' državnog proračuna trebalo čim hitnije iznaći modele intenzivnijeg poticanja zapošljavanja. Nema apsolutno nikakve dvojbe da je to jedan od ključnih čimbenika izlaska iz krize jer samo proizvodnja vrijednosti može osigurati ekonomsku stabilnost. A netko tu vrijednost u konačnici treba i proizvesti', istaknuo je Saša Jurković, direktor portala Posao.hr. Jurković je također dodao kako se najveći zadatak nalazi upravo pred vodstvom države koje treba osigurati uvjete za oporavak nacionalnog gospodarstva.

Zanimljivi su i odgovori ispitanika o dodatnom poslu – iako gotovo 80 posto ispitanika osjeća krizu, 68 posto njih ne radi nikakav dodatni posao radi osiguranja egzistencije. Relativno manje ispitanika – 33 posto - uz redovni posao radi i dodatno. Rezultati također pokazuju kako samo 19 posto ispitanika već radi ili će raditi tijekom godišnjeg odmora, dok 40 posto ispitanika ne radi i ne planira raditi honorarni posao tijekom ljeta. Isto toliko ispitanika radit će honorarno tijekom godišnjeg odmora ako se za to ukaže prilika.

U situaciji kada Vlada pokušava zakrpati državni proračun predlažući nove poreze uz opcije da se ne isplaćuju božićnice i regres, zanimljiv je podatak kako ove godine ni božićnicu niti regres ne očekuje 60 posto ispitanika. Veći dio ispitanika, njih 41 posto, smatra da ostavka premijera Sanadera ima negativan utjecaj na zaposlenost. Smatraju da je do ostavke došlo u nepovoljan trenutak budući da se zemlja nalazi u vrlo teškoj situaciji. Ispitanici su još uvijek oprezni u vezi optimizma u ocjeni nove premijerke Jadranke Kosor - samo 1,3 posto ispitanika smatra da će nova premijerka znati riješiti pitanje nezaposlenosti u zemlji, dok njih 74 posto smatra da će biti velikih problema prilikom rješavanja tog pitanja.