Do sada je već deset zemalja EU uvelo bioekonomiju u svoja plaćanja u drugom stupu, a Hrvatska poljoprivredna komora u tome vidi šansu za hrvatske poljoprivrednike, smatra Igor Rešetar, predsjednik Radne skupine za mlijeko Hrvatske poljoprivredne komore koji je sudjelovao na sastanku Radne skupine za mlijeko i mliječne proizvode u Europskoj komisiji.

Na sastanku u Bruxellesu raspravljalo se o stanju u proizvodnji i traženju mlijeka i mliječnih proizvoda, priopćili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

U priopćenju se ističe kako je s obzirom na konstantan pad proizvodnje mlijeka, broja grla i broj proizvođača u odnosu na EU prosjek, potrebno hitno poduzimanje mjera od strane Ministarstva poljoprivrede RH. Smatraju kako je jedan od načina i financiranje solarnih panela te bioplinskih postrojenja na poljoprivrednim gospodarstvima.

'Potrebno je omogućiti financiranje i instaliranje (solarnih i bioplinskih) elektrana snage 30 kW i veće kao oblika elektrana koje bi omogućile dodatni izvor financiranja na poljoprivrednom gospodarstvu', ističe Rešetar dodajući kako i druge države EU na takav način pomažu svojim farmerima, a zbog konkurentnosti na tržištu i domaći proizvođači bi morali imati minimalno jednaku pomoć.

Prosječne cijene mlijeka u Europi su se stabilizirale posljednjih mjeseci na 0.34 eura/2,55 kn/kg, istaknuto je na sastanku u Bruxellesu, navode u HPK-u te dodaju kako izgleda da će u najgorem slučaju ostati stabilne barem srednjoročno, s obzirom na to da su tržišta dobro uravnotežena.

Broj krava za klanje se smanjio se za 1,8 posto, dok je proizvodnja mlijeka rasla za 1,1 posto. Prodaja mliječnih proizvoda je porasla je za tri posto u 2018. godini, dok je prodaja mliječnih proizvoda od 2012 povećana za 18 posto, a proizvodnja porasla za 14 posto. Oko 25 posto mliječnih proizvoda će se u 2019. staviti na skladišta i biti prodani sa skladišta, što je povećanje za 3 posto u odnosu na 2018. godinu. Rast zaliha na skladištu u zadnjih pet godina u zadnjih 5 godina povećan je za čak 40 posto. Cijena u otkupu ne raste podjednako jer se proizvodnja povećava pa prerađivači ne mogu pratiti rast cijena.

Zbog stanja u stočarstvu u EU potrebno je veću pozornost posvetiti ugovorima koje se sklapaju s drugim trgovinskim asocijacijama i državama, jedan je od zaključaka sa sastanka. Naglašeno je i kako mladi poljoprivrednici trebaju veću potporu da bi se odlučili na ostanak na postojećim gospodarstvima.

Predstavnici HPK u Bruxellesu su reklli kako je potrebno u Hrvatskoj zatražiti pošteniji i korektniji odnos prema proizvođačima mlijeka kako je to primjerice u Njemačkoj, gdje u odnosu na cijene mlijeka na policama, čak 27 do 37 posto iznosa u trgovini sudjeluje u formiranju otkupne cijene mlijeka, i samo takav prerađivač koji ima sklopljen ugovor može sudjelovati u opskrbi državnih, javnih institucija.

Ministarstvo poljoprivrede bi s prerađivačkom industrijom trebalo dogovoriti pošten i korektan ugovor te poduzeti mjere da se prerađivačka industrija složi s takvim sustavom prema primjeru drugih država članica, zaključuju u HPK-u.