Sredinom prošle godine zaustavljen je trend pada kamatnih stopa u hrvatskim bankama, nakon čega je uslijedilo razdoblje stagnacije, pokazuje najnovija analiza hrvatske udruge banaka. U HUB-u zaključuju da je trenutno teško procijeniti u kojem smjeru će krenuti kamate jer to ovisi o velikom broju neizvjesnih faktora, pri čemu je najznačajniji ekonomska politika koja određuje stupanj rizika zemlje
'Vladina politika pokazuje neke tragove dobrih poteza, ali još uvijek nema konkretnih rezultata koji bi doveli do sniženja rizika zemlje', naglašava Zoran Bohaček, predsjednik HUB-a. Analiza pokazuje da je kretanje kamata direktno povezano sa 'spreadom' na hrvatske državne obveznice, koji je u posljednjih godinu dana osjetno porastao.
Povišene rizike Bohaček objašnjava nepovoljnim gospodarskim trendovima u zemlji i inozemstvu. Tri ključna inozemna faktora koji 'podižu rizik' su slabljenje gospodarskog rasta u Europi, dužnička kriza te oštrija bankovna regulacija
'Do srpnja europske banke trebaju bitno povećati kapitaliziranost u skladu sa zahtjevima Basela III', pojašnjava Bohaček izazove s kojima su suočeni i vlasnici vodećih hrvatskih banaka.
Analiza pokazuje da kamatne stope na kredite stanovništvu u Hrvatskoj ne odstupaju značajno od prosjeka eurozone dok su u slučaju poduzeća znatno više zbog razlika u riziku.
Prema podacima HUB-a, stambeni krediti u Hrvatskoj su skuplji oko jedan posto od prosjeka eurozone, pri čemu su kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u Portugalu, Slovačkoj i Sloveniji. U većini europskih zemalja izvan eurozone stambeni krediti su skuplji nego u Hrvatskoj. Slična je situacija i u slučaju potrošačkih kredita.
Što se tiče kamatnih stopa na depozite, one su još uvijek bitno više od prosjeka eurozone, osobito kada je riječ o štednji stanovništva. Sudeći po prognozama HUB-a, štediše ne mogu očekivati bolje dane. 'Nema znakova da će kamate na depozite rasti s obzirom da su banke visokolikvidne, a potražnja za kreditima je slaba', zaključuje Bohaček.
