Europska komisija (EK) donijela je u utorak odluku o kazni za internetskog diva Googlea u rekordnom iznosu od čak 2,4 milijarde eura zbog zloupotrebe monopolske pozicije koju Google ima na tržištu pretraživanja interneta. Prema objašnjenju Komisije, Google je svoju poziciju dominantnog internetskog pretraživača na tržištu EU koristio tako da bi korisnicima koji su koristili uslugu usporedbe cijena raznih proizvoda prikazivao rezultate vlastite usluge (Google Shopping), a ne one od konkurenata koji bi bili u interesu korisnika.

Margrethe Vestager, povjerenica EK za tržišnu konkurenciju, kazala je kako je 'ono što je Google radio nelegalno po antimonopolskim pravilima EU-a' te dodala da je Google 'onemogućio drugim kompanijama šansu da se natječu' kao i da je 'europskim potrošačima onemogućio pravi izbor usluga odnosno pune koristi od inovacija'.

Kazna od 2,42 milijarde eura je najviši iznos koji je EK u svojim procesima za osiguravanje tržišne ravnoteže odrezala jednoj kompaniji. Odmah nakon što je objavljena odluka Komisije, javile su se procjene da je iznos previsok, posebno za uslugu koja se baš i ne koristi. Googleu još, uz to, predstoje i odluke u dodatna dva slučaja u kojima Komisija istražuje je li američki internetski gigant zloupotrijebio svoju poziciju.

Jedna istraga vodi se oko operativnog sustava Android za pametne mobitele i propituje je li Google otežavao konkurenciju u izradi aplikacija za taj svoj sustav, a druga se vodi oko popularnog Googleovog alata kojim upravlja reklamama i oglašavanjem AdSense gdje Komisija istražuje je li američka kompanija sprečavala druge tvrtke da na svojim stranicama koriste slične konkurentske proizvode.

Google je na kaznu koja mu je u utorak izrečena i temeljem koje mora u idućih 90 dana prekinuti svoju protuzakonitu praksu zasad reagirao izjavom da se 'ne slažu sa zaključcima Komisije' te da će 'razmotriti žalbu'. Iako je Komisija iznenadila poslovni svijet visinom kazne, ovo nije prvi puta da EK pokazuje da nema namjeru tolerirati nikakvo ponašanje koje ograničava tržišno natjecanje i slobodnu konkurenciju.

Kazne koje je dosad izricala Komisija mogu se ugrubo podijeliti na dvije grupe – one izrečene pojedinim kompanijama koje su zloupotrebljavale svoju monopolsku tržišnu poziciju, te one izrečene u slučajevima udruživanja kompanija u kartele kako bi također utjecale na tržišnu ravnotežu i natjecanje.

Među kompanijama koje su kažnjene jer su koristile svoju dominaciju na određenom tržištu jednu od najviših kazni Komisija je izrekla američkom proizvođaču računalnih procesora Intelu još 2009. godine, i to u iznosu od 1,06 milijardi eura. Intel je proizvođačima računala nudio popuste koji su ovisili o tome koriste li oni proizvode Intelovih konkurenata ili ne. Intel se žalio na kaznu, a konačna odluka se očekuje tek iduće godine.

Američki softverski div Microsoft kažnjen je u nekoliko navrata za svoje protutržišne poteze. Prvi put, 2004. godine, Komisija ga je kaznila s tek nešto manje od 500 milijuna eura jer je otežavao konkurentima pristup dijelu svojeg programskog koda te zbog nametanja vlastitog programa za reprodukciju medijskih datoteka Windows Media Player uz svoje popularne operativne sustave Windows. Dodatna kazna od 860 milijuna eura uslijedila je 2008. nakon što Microsoft nije postupio prema odredbama vezanim uz prvoizrečenu kaznu. Američka kompanija i treći put je kažnjena 2013. godine, taj puta u iznosu od 561 milijuna eura jer je Komisija procijenila da je Microsoft godinama korisnicima otežavao slobodan izbor internetskog preglednika u korist vlastitog proizvoda Internet Explorera.

U slučaju sličnom onom Intela, proizvođaču računalnih procesora Qualcomm također prijeti kazna u rangu one izrečene Googleu. Prema nekim procjenama Qualcomm bi, također zbog potplaćivanja proizvođača da koriste isključivo Qualcommove proizvode i zbog prodaje svojih procesora ispod cijene, mogao biti kažnjen i sa 2,21 milijardom eura, no odluka Komisije u toj istrazi se još iščekuje.

U usporedbi s navedenim iznosima, kazna od 110 milijuna eura koju je Komisija ranije ove godine odredila najvećoj svjetskoj društvenoj mreži Facebook čini se kao 'kikiriki'. Facebook nije kažnjen jer je narušavao tržišnu utakmicu nego zato što je Komisiji prije tri godine, prilikom preuzimanja tvrtke proizvođača popularne aplikacije za komunikaciju WhatsApp, dostavio lažne podatke u kojima je tvrdio da ne postoji mogućnost izravnog povezivanja korisničkih profila vlastitog proizvoda s korisničkim profilima na toj aplikaciji. Dvije godine kasnije korisnicima je ponudio upravo tu mogućnost, a sama tehnologija je postojala i prije.

Mada se može učiniti da se na nišanu Komisije nalaze samo tehnološke kompanije, EK je u borbi protiv narušavanja tržišta itekako aktivna i u drugim sektorima, ali su tamo nešto češće kazne u slučajevima udruživanja u kartele. Najviša dosad tako izrečena kazna, prema dostupnim podacima EK, je ona određena proizvođaču vozila Daimler i to od 1,01 milijarde eura.

Daimler je bio samo jedan od kažnjenih u istrazi oko namještanja cijena među proizvođačima kamiona i teretnih vozila na europskom tržištu. Ukupne kazne izrečene lani u tom slučaju dosegnule su gotovo tri milijarde eura, a uz Daimler među kažnjenima su se nalazili i DAF (753 mil. eura), Volvo (670 mil.) te Iveco (495 mil.). Kompanija MAN, iako umiješana u namještanje cijena, nije bila kažnjena jer je postojanje kartela prijavila europskim vlastima.

Još jedan poznat slučaj je onaj iz 2008. kad je, također u istrazi oko kartelskog namještanja cijena, s čak 715 milijuna eura kažnjen francuski proizvođač prozorskog stakla za automobile Saint Gobain, a s tek nešto nižim kaznama od 705 i 688 milijuna eura prošli su 2012. godine proizvođači katodnih cijevi za televizore i ekrane Philips i LG Electronics koji su isto međusobno, i s drugim tvrtkama, namještali cijene i tržište.

Lista kompanija koje je kaznila Europska komisija zbog raznih protuzakonitosti tu ne završava. Na njoj se nalaze i Siemens, Deutsche Bank, Telefonica, Samsung, Panasonic, Sony, Toshiba, Hitachi i još mnoge.

Posebno mjesto, ipak, zaslužuje Apple, dijelom jer se radi o drukčijem grijehu od ostatka dosad nabrojanih – izbjegavanju plaćanja poreza – a dijelom i zato što je riječ o daleko najvećem dosad izrečenom iznosu – od čak 13 milijardi eura. No, u slučaju Applea EK je naredila da ta kompanija iznos mora isplatiti Irskoj kao naknadu za sve one godine kad je koristila pogodnosti irskog poreznog sustava da bi sama Irska najavila kako će se boriti protiv takvog vraćanja dugova. Naplata takve kazne vjerojatno bi u potpunosti izokrenula poziciju Irske kao lokacije u kojoj su svoja europska sjedišta smjestile mnoge velike multinacionalne kompanije, upravo zbog poreznih pogodnosti.