Dok se razvijeni zapadni svijet agresivnim dizanjem kamatnih stopa bori s inflacijom i općim rastom razine cijena, Kina ima sasvim drugačiji izazov. Cijene u toj zemlji padaju, industrija kaska, a cijelo gospodarstvo nije se posve oporavilo od samonametnutih restrikcija tijekom pandemije koronavirusa
Stopa inflacije u Kini u travnju je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje 'zakočeni', zbog čega cijene padaju, a sve skupine potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena.
Potrošačke cijene u kineskoj industriji u svibnju pale su 4,6 posto, što je njihov najoštriji pad u proteklih sedam godina. Nakon objave tog podatka, kineski juan dodatno je oslabio prema američkom dolaru te je vrlo blizu najniže razine u proteklih pet godina.
vezane vijesti
Kinesko gospodarstvo se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje.
Rudarstvo i obrada sirovina predvode po padu cijena, a one za hranu, duhan i alkohol tek blago rastu. Ekonomisti tvrde da je rizik od deflacije poprilično visok te će i u idućim mjesecima lebdjeti iznad gospodarstva.
Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog gospodarskog rasta kako zbog izdašnih državnih poticaja upucanih u realni sektor, tako i zbog trenutačno 'mirne' geopolitičke situacije po pitanju Tajvana.
No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorijenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo promijeniti svoje mišljenje. Naime, kad počnu padati cijene, s njima gotovo uvijek padaju plaće i investicije jer se svi suzdržavaju od potrošnje očekujući da će cijene još više pasti.
Kada potrošnja jednom padne, teško ju je potaknuti pa poduzeća imaju problema s nagomilanim zalihama, prometi padaju, a kad padne promet, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelo gospodarstvo vuče u ponor.
Hrvatska je u deflaciji provela tri godine, od 2014. do 2017., no ona je kod nas bila vrlo blaga i za potrošače je imala pozitivne efekte - primarno su je uzrokovali trgovački lanci koji su u tom periodu vodili bitku za svakog kupca rušenjem cijena i bezbrojnim 'akcijama'.
S druge su strane u istom periodu jako rasle cijene goriva, pa su dobici za potrošače ostvareni na blagajnama dućana poništeni na benzinskim pumpama. Naš je slučaj neusporediv s Kinom, u kojoj deflaciju generira industrijski sektor, što može ostaviti dalekosežne posljedice na njihovu privredu.
