Inflacija kakvu imamo danas na Zapadu i u Hrvatskoj može se držati pod kontrolom dok se deflacije puno teže riješiti i daleko je pogubnija za ekonomiju. Deflacija je opći pad razine cijena i iako to zvuči dobro prosječnom potrošaču, ona ne vodi ni u što dobro.

Padom cijena redovito padaju i plaće, ali i investicije kompanija, što u konačnici povećava nezaposlenost. Jednom kad cijene krenu padati, potrošači se zapravo krenu suzdržavati od trošenja u nadi da će padati još više. Isto vrijedi za tvrtke, a kad potrošnja jednom padne, teško ju je potaknuti, pa poduzeća imaju problema s nagomilanim zalihama, promet pada, a kad on padne, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelo gospodarstvo vuče u ponor.

Što se događa u Kini?

Kineski podaci o kreditima pokazuju pad potražnje tvrtki i kućanstava za zaduživanjem, a problemi su i dalje prisutni u sektoru nekretnina, pri čemu je div Country Garden pred bankrotom, a prezaduženi Evergrande Group već je podnio zahtjev za zaštitu od bankrota u SAD-u.

Indeks potrošačkih cijena, glavno mjerilo njihove razine, u srpnju je pao 0,3 posto u odnosu na 2022. godinu, što je prva zabilježena deflacija u više od dvije godine. Iako se neke od ovih slabosti mogu pripisati prolaznim faktorima poput nižih cijena energije i svinjetine, cijene stanova i smještaja oštro padaju, što brine ekonomiste.

Tiffany Wilding, ekonomistica i izvršna direktorica u PIMCO-u, američkoj investicijskoj kući, pojašnjava da je Kina unatoč trgovinskom ratu s Europom i SAD-om i dalje vodeća svjetska industrijska sila, ali se muči s prelaskom na ekonomski model vođen potrošnjom građana.

'Zbog toga će se kineska ekonomska slabost i pad cijena vjerojatno preliti na globalna tržišta - kratkoročno, to su dobre vijesti za borbu zapadnih centralnih banaka protiv visoke inflacije', kaže Wilding.

Tržišta razočarana mjerama

Zapadni svijet izašao je iz pandemije koronavirusa s visokom inflacijom, uglavnom zbog raznih nestašica proizvoda koje su kupci odjednom željeli kupiti. Kina tih problema nije imala zbog enormne proizvodne moći i dostupnosti svega.

No zbog toga nije došlo do velikog rasta potražnje za robama i uslugama kao na Zapadu, što je uz prezaduženi nekretninski sektor srušilo domaća ulaganja i dovelo do golemih viškova u proizvodnji - EU i SAD nakon početka rata u Ukrajini sele sve više proizvodnje kući, zbog čega će Kina još neko vrijeme imati problema s nagomilanim viškovima robe koju nitko ne želi kupiti.

Reakcije kineske vlasti na ekonomske probleme, prema analitičarima, bile su mlake. Kineska središnja banka pojačala je mjere da bi zaustavila brzu deprecijaciju svoje valute s obzirom na podatke i blijedo povjerenje potrošača, ali tržišta ne vjeruju da Peking čini dovoljno. Razočaravajuće spor oporavak Kine sada negativno utječe na globalni sentiment tržišta i gospodarski rast.

Kina rekalibrira svoju ekonomiju da bi postala manje ovisna o njezinim tradicionalnim motorima rasta - golemom izvozu te prodaji i razvoju nekretnina u zemlji. Cijene proizvoda izvezenih u SAD, glavno kinesko izvozno tržište, u srpnju su pale tri posto u odnosu na lani. Trajna deflacija u Kini, zaključuju ekonomisti PIMCO-a, prelit će se na globalnu razinu početkom 2024., što će kratkoročno spustiti pritisak inflacije na Zapadu. Ako deflacija postane trajna, pristupit će se konvencionalnim metodama oporavka - golemim fiskalnim poticajima gospodarstvu, zaslužnima i za inflaciju koju trpimo danas.