Kineska robna razmjena s Rusijom porasla je u ožujku više od 12 posto, pokazali su podaci kineske carinske uprave, u opreci s trgovinskom politikom zapadnih zemalja koje su Moskvi uvele oštre sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu
Vrijednost kinesko-ruske razmjene iznosila je u prošlom mjesecu 11,67 milijardi dolara, izvijestila je u srijedu kineska carinska uprava.
U prva tri ovogodišnja mjeseca razmjena je poskočila 30,45 posto.
Podaci odražavaju kontinuirani trend snažnog rasta razmjene između dvije države, u opreci s trgovinskom politikom zapadnih zemalja koje su Rusiji uvele oštre sankcije nakon njezine invazije na Ukrajinu krajem veljače.
Kina i dalje normalno surađuje s drugim zemljama, uključujući Rusiju i Ukrajinu, na području trgovine i ekonomije, izjavio je glasnogovornik carinske uprave Li Kuiwen.
Peking i Moskva sklopili su nekoliko tjedana prije početka invazije "neograničeno" strateško partnerstvo.
U 2021. godini kinesko-ruska razmjena poskočila je 35,8 posto, na rekordnih 146,9 milijardi dolara.
Rusija u Kinu izvozi u prvom redu naftu, plin, ugljen i poljoprivredne sirovine, napominje Reuters.
Američka prozivka
Američka ministrica financija izjavila je u srijedu da bi Kina trebala pomoći da se zaustavi "gnjusni rat" u Ukrajini jer će u protivnom izgubiti poziciju koju trenutno drži u svijetu.
"Usrdno" se nadam da će Kina iskoristiti "poseban odnos" Rusijom kako bi nagovorila Moskvu da nastojanja usmjeri na dokončanje sukoba, rekla je Yellen u govoru u Altlantic Councilu, think-tanku bliskom NATO-u.
"Reakcija Kine na naš poziv da se prema Rusiji poduzmu odlučne mjere mogla bi utjecati na odnos svijeta prema Kini i njegovu spremnost da prihvati daljnju ekonomsku integraciju", izjavila je.
"Kakvi god bili kineski geopolitički ciljevi i strategije, ne vidimo bezazlenu intepretaciju ruske invazije niti njezenih posljedica po međunarodni poredak", rekla je Yellen.
Kina ne može od svijeta očekivati da u budućnosti poštuje njezine apele na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ako sama ne poštuje ta načela u Ukrajini "danas, kada je to važno", naglasila je.
Kina i Zapad sve će teže u budućnosti odvajati ekonomska pitanja od pitanja nacionalne sigurnosti, smatra američka ministrica financija.
Prijetnja "bipolarnog svijeta"
Odgovarajući na pitanja, Yellen je ipak naglasila da SAD mora blisko surađivati s Kinom kako bi se izbjegao bipolarni globalni poredak, s demokratskim državama tržišne orijentacije na jednoj i autokratskim državama s glavnom ulogom države u ekonomiji na drugoj strani.
Kinesko oslanjanje na državna poduzeća i slične prakse naškodili su američkim sigurnosnim interesima, ustvrdila je, dodavši da očuvanje sadašnjih odnosa zahtijeva promjene i suradnju Pekinga.
"Voljela bih da sačuvamo prednosti duboke ekonomske integracije s Kinom, a ne da živimo u bipolarnom svijetu, ali mislim da je to prijetnja kojom se moramo pozabaviti".
Strahuje također da će opetovane stroge mjere zatvaranja u Kini pokrenuti novi val poremećaja u nabavi koji bi mogli ugroziti oporavak svjetskog gospodarstva i založila se pojačano prebacivanje nabavnih lanaca u pouzdanije zemlje-partnere, bez geopolitičkih sukoba.
Kina protiv "unilateralnih sankcija"
Kina se "odlučno protivi" povezivanju kinesko-ruskih odnosa s ukrajinskom krizom, izjavio je glasnogovonik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu, dodavši da se Peking i dalje namjerava zalagati za razgovore o miru.
"Kina se protivi svim oblicima unilateralnih sankcija i dugoročne jurisdikcije SAD-a i odlučno će braniti legitimna prava i interese kineskih kompanija i pojedinaca", napisao je Liu u priopćenju poslanom elektronskom poštom.