Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u petak, pokazuju da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao po istoj stopi kao i u prethodnom tromjesečju, a rast od 6,7 posto najsporiji je od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je iznosio 6,2 posto.

Ipak, rast u proteklom kvartalu nešto je veći u odnosu na 6,6 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

U odnosu, pak, na prethodno tromjesečje, gospodarstvo je u drugom kvartalu poraslo 1,8 posto, također više od očekivanja

Kineski statistički ured poručio je da je gospodarstvo i dalje suočeno s pritiscima, ali da je rast u prvom polugodištu postavio temelje za postizanje ciljeva u cijeloj godini.

Planovi Pekinga

Kineska vlada cilja rast gospodarstva u 2016. između 6,5 i 7 posto, nakon što je lani BDP porastao 6,9 posto, najsporije u posljednjih 25 godina.

U anketi Reutersa analitičari, pak, procjenjuju u prosjeku da će u 2016. godini kineski BDP zabilježiti rast od 6,5 posto, čak i ako vlasti povećaju proračunsku potrošnju i smanje kamatne stope kako bi potaknule uspon gospodarstva.

I dok su strahovanja od naglog usporavanja rasta gospodarstva oslabila, ulagači se plaše mogućih posljedica nedavne odluke Britanaca o napuštanju Europske unije na globalno, pa tako i kinesko gospodarstvo.

Ostali makroekonomski podaci, objavljeni u petak, ne daju jasnu sliku o tome stabilizira li se rast gospodarstva ili se nastavlja usporavati.

Kapitalne investicije, ključni pokretač gospodarstva, u prvom su polugodištu porasle 9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je manje od očekivanja i njihov najsporiji rast od 2000. godine.

Međutim, vlasti su povećale potrošnju u lipnju za 19,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u svibnju rast potrošnje iznosio 17,6 posto.

Uz to, industrijska je proizvodnja u lipnju porasla 6,2 posto na godišnjoj razini, nešto više od očekivanja analitičara.

Promet u trgovini na malo porastao je, pak, u lipnju za 10,6 posto na godišnjoj razini, dok se očekivao rast od 10 posto.

Nakon što je godinama bila lokomotiva globalnog gospodarstva, Kina u posljednje vrijeme bilježi usporavanje rasta zbog slabljenja izvoza i investicija, prevelikih tvorničkih kapaciteta, visoke razine dugova lokalnih jedinica, deflacijskih prijetnji i hlađenja tržišta nekretnina.

Vlasti poručuju da su nužne bolne, strukturne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona po dvoznamenkastim stopama.

Okretanje domaćem tržištu

U svom planu vlada navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje i sektora usluga nauštrb rasta izvoza i investicija.

Kineska središnja banka labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva, pa je posljednjih godina u niz navrata smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka.

Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva.

Uz to, nastojeći potaknuti rast izvoza, kineske su vlasti dozvolile slabljenje juana, pa se njegov tečaj trenutačno kreće na najnižim razinama u pet i pol godina.

Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a dodatno uspori, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje i dodatnog slabljenja gospodarstva.