Zbog visokih cijena plina mnogi Nijemci sada manje griju u svojim domovima jer ne mogu podmirivati velike račune. Zalihe plina u Njemačkoj rekordno su niske, što stručnjacima zadaje brigu i mnogi od njih izlaz iz te situacije vide u traženju alternative za plin, piše Deutsche Welle
Sredinom siječnja plinske rezerve u Njemačkoj bile su popunjene samo 46,5 posto, a mjesec ranije gotovo 58 posto. Uskladištene količine se primjetno smanjuju. Nestašica postaje posebno vidljiva kada se pogleda prošla zima. Skladišta plina u Njemačkoj su u siječnju 2021. bila popunjena 58,2 posto, a u prosincu 2020. više od 79 posto.
Trenutno vlada plinska kriza, kaže Claudia Kemfert, odgovorna za upravljanje energijom u Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja (DIW). Svi moraju znati 'da se u budućnosti moramo odreći plina, a i učiniti sve da bismo više uštedjeli. To je moguće i u kratkom roku, ali je također važno inzistirati na odustajanju od fosilnog prirodnog plina, posebno ako predstoji renoviranje neke zgrade', kaže Kemfert, piše Deutsche Welle.
vezane vijesti
Daljnji razvoj cijena plina je vrlo teško predvidjeti, kaže Thomas Zwingmann, energetski konzultant u Centru za savjetovanje potrošača u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. 'U ovom trenutku pretpostavljamo da će se, suprotno našoj prvobitnoj procjeni, trenutni trend nastaviti još nekoliko mjeseci. Dugoročno, procjenjujemo da će cijena plina opet donekle pasti', kaže Zwingmann. Ali Savjetovalište za potrošače preporučuje da se građani informiraju o alternativnim izvorima toplinske energije.
'Koja mogućnost dolazi u pitanje i koliko se ona isplati, ovisi o tome koliko je neka zgrada dobro izolirana, kolike su grijane površine i koliko ljudi živi u njoj', kaže Zwingmann. Termalni solarni sustav ekonomičniji je za domaćinstva s više od četiri osobe. Međutim to ne znači da se na taj način može isključiti ovisnost o plinu. 'Dio plina - oko 15 do 20 posto – zamijenio bi se solarnom energijom', procjenjuje stručnjak iz savjetovališta za potrošače.
Potrošačima je za skladištenje peleta potrebna posebna prostorija. No koliko se kotao na drvene pelete isplati financijski, to ovisi o tome koliko je star sustav plinskog grijanja. Ako pak ionako predstoje troškovi za novi sustav, prema procjeni savjetovališta za potrošače, promjena bi se mogla isplatiti. Osim toga, troškovi ovise o kretanju cijena peleta. Zato, kako još ističu, paušalna procjena nije moguća. Instalacija kotla na pelete prilično je složena zbog izgradnje skladišta.
Druga mogućnost bilo bi grijanje toplinskom pumpom. One izvlače toplinu iz okoline, koja se može nalaziti u zraku, vodi ili zemlji. Uz pomoć dobivene energije rashladno sredstvo isparava u izmjenjivaču topline i zatim se komprimira. Rashladno sredstvo se zagrijava te dovodi do zagrijavanja vode do željene temperature i zatim se ponovo kondenzira. Potom taj ciklus počinje ponovo, piše Deutsche Welle.
Da bi toplinska pumpa mogla raditi na klimatski prihvatljiv i ekonomičan način, prostorije moraju biti dovoljno zagrijane najnižom mogućom neophodnom temperaturom. To je temperatura do koje se u kotlu mora zagrijati voda prije nego što uđe u sustav. Za učinkovitost sustava grijanja ona ne bi trebala biti viša od 50 stupnjeva.
'Prema našem mišljenju, toplinska pumpa može biti najbolje rješenje ako su termalne pretpostavke objekta odgovarajuće. To znači da su površine tako velike da je najniža neophodna temperatura sustava maksimalno 50 stupnjeva', objašnjava Zwingmann. 'Ako još struja za toplinsku pumpu dolazi iz obnovljivih izvora energije, onda imamo sustav grijanja koji može raditi u potpunosti bez emisije štetnih plinova.'
Ako treba instalirati zračnu toplinsku pumpu i ako su radijatori takvi da je dovoljna najniža osnovna temperatura, tada je ulaganje potrebno za zamjenu podnošljivo i usporedivo s ugradnjom novog plinskog kotla. Tome treba dodati cijevi koje bi iz vanjske jedinice dolazile u kuću.
Savjetovalište za potrošače, na temelju iskustava, smatra da je trenutno teško moguće brzo izvesti takvu promjenu sustava grijanja. 'Majstori su preopterećeni. Osim toga, za prelazak na toplinsku pumpu potrebni su majstori koji imaju iskustva s tim uređajima u postojećim zgradama. Ovdje je bitno planirati sustav tako da odgovara kući i potrebama onih koji stanuju u njoj', savjetuje Zwingmann. Prilikom planiranja uvijek bi se trebao napraviti i proračun toplinskog opterećenja.
Vlasnici kuća također bi trebali razmišljati o njihovoj energetskoj optimizaciji, preporučuje stručnjakinja Kemfert. Dugoročno je, ističe ona, važno oslanjati se na obnovljive izvore energije, piše Deutsche Welle.
Centar za savjetovanje potrošača također preporučuje da se provjeri sobna temperatura. 'Naprimjer, 19 stupnjeva je često dovoljno u kuhinji i hodniku. U dnevnoj sobi ili radnoj sobi nekad je potrebna temperatura od 22 stupnja. Prostorije koje se različito zagrijavaju trebale bi biti odvojene jedna od druge zatvorenim vratima', kaže Zwingmann. 'U suterenu također treba izolirati cijevi kroz koje teče topla voda. Podrum bi trebao biti odvojen od grijanih prostora dobro izoliranim vratima', dodaje.
