Na promotivnoj vinskoj večeri u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u četvrtak se predstavilo 13 hrvatskih vinarija. Prezentacija se održala u beogradskom restoranu Kalemegdanska terasa, a omogućila je distributerima i vlasnicima restorana da dožive potencijale novih berbi uz odgovarajuće specijalitete pod vodstvom poznatog sommeliera Aleksandra Dukovića iz Vinske Akademije Srbije.
„Posljednjih se godina dogodila ekspanzija konzumacije vina i potpuno nova percepcija ljudi o vinima. Čaša vina nije više rezervirana za konzumaciju nakon ručka. Ono je postalo popularno u svim prigodama i među svim generacijama. Vino je u Srbiji trenutno moda,“ opisao je Duković ukratko srpsko vinsko tržište.
„Mnoga hrvatska vina, poput primjerice plavca malog, točno pogađaju ukus prosječnoga konzumenta u Srbiji. Ipak, istarska malvazija uživa najveću popularnost i gotovo da nema vinske karte na koju nije uvrštena. Ima tu turističkoga faktora, ljudi je vežu za ljetovanja. Vjerujem da upravo zbog nedostatka turističkoga faktora slavonska vina slabije prolaze, ali rekao bih da ima i neka tajna veza između istarske malvazije i Beograđana'', zaključuje Duković.
vezane vijesti
„No, ne možemo zanemariti ni političku barijeru, koja se treba razbijati upravo na ovakve načine, ovakvim eventima“, smatra Duković. „Možda ne postoji opipljiva opterećenost ljudi time, ali činjenica je da je privremeni prekid koji se na tržištu dogodio zbog rata ostavio traga, u suprotnom bi hrvatska vina bila mnogo raširenija i u Srbiji.“
Vinarija Grabovac iz Imotskog, koja inače izvozi u Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Austriju, odlučila se okušati na srpskom tržištu. „Iako su nam u vinariji 95 posto posjetitelja uglavnom stranci iz skandinavskih zemalja, u posljednje su nas vrijeme sve više počeli posjećivati i Srbi, što nam je i bio poticaj da probamo plasirati vina na srpsko tržište“, rekao je Milan Grabovac, dodavši da je uloga HGK bila presudna za tu odluku. „Mislim da je ovakva vinska promocija dobar put za start, a primjećujem i da ljudi ovdje sa simpatijama gledaju na dalmatinska vina, da im pobuđuju neke lijepe uspomene, pa se nadamo uspjehu.“
„To je upravo ono što ovakvim stručnim kušanjima želimo postići, upoznavanje distributera s vinima i vinarima kako bismo im omogućili start da se otisnu na novo tržište. Imaju sve predispozicije za uspjeh – autohtone sorte, vrhunsku kvalitetu i zainteresirano tržište. Dokaz da smo na dobrom putu s promocijama je i statistika. Primijetili smo lani porast izvoza vina od preko 45 posto, ako usporedimo s prethodnom godinom, kao i porast izvozne cijene, na što moramo biti ponosni, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Distributeri i vlasnici restorana imali su prilike kušati i vina vinarija Medea, Kutjevo, Vinoplod – vinarija Šibenik, Zigante, PZ Vrbnik, Iločki podrumi, Stina vino, Degrassi, Dingač Skaramuča, Plavac Mali DNZ, Feravino te Pjenušci Peršurić.
Predstavnici tih vinarija ovih se dana predstavljaju u Beogradu na sajmu BeoWine, koji je otvoren do 24. veljače. Sudjelovanje na sajmu i promotivnu večeru HGK je sufinancirao novcem iz Vinske omotnice1. Riječ je o projektu Promocije hrvatskih vina na tržištu Srbije u 2019. Hrvatske gospodarske komore u vrijednosti od milijun kuna, a 80 posto se financira novcem iz EU fonda.
Vinarije će se u sklopu projekta predstaviti i na festivalu Winestyle u hotelu Crowne Plaza u ožujku te na Novosadskom salonu vina u travnju, a projektom je osigurano i stručno-medijsko putovanje u regiju Dalmacija u svibnju ove godine kako bi se mediji i vinski stručnjaci te distributeri bolje upoznali s vinarijama, vinima i mjestom s kojeg vino dolazi, i to na temelju strategije branda Taste the Place. Podsjetimo, Hrvatska gospodarska komora okupila je sve proizvođače vina pod krovni brand „Vina Croatia – vina mosaica“. Cilj im je povećati prepoznatljivost i pozicionirati Hrvatsku na vinsku kartu svijeta kao zemlju koja pruža raznolika i visokokvalitetna vina.
1 Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. – 2018., Promidžba na tržištima trećih zemalja
