Istražili smo koliko zarađuju moćnici koji kroje sudbinu Grčke, zemlje koja je zbog prezaduženost i vlastitih slabosti, poput porezne nediscipline, skrenula s tračnica. Reforme što uvijek uključuju rezanje plaća u javnom sektoru i kasnije umirovljenje redovito preporučuju osobe koje mjesečno zarađuju novac koji prosječan Grk, ali i drugi građani diljem svijeta, mogu samo sanjati.

K tome, izdašne plaće šefova međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke ili Ujedinjenih naroda (UN) ne oporezuju se poput plaća ostalih smrtnika. Kada se Lagarde našla pod pritiskom javnosti zbog neplaćanja poreza, glasnogovornik MMF-a rekao je da se plaće u takvom tipu organizacija ne oporezuju, no da se zbog toga isplaćuju u nižim neto iznosima kako bi se osigurala ravnopravnost zaposlenih bez obzira na nacionalnost.

Internetska stranica wageindicator.org prikuplja podatke o plaćama iz javno dostupnih izvora. Prema toj stranici, Christine Lagarde godišnje na ime plaće dobije tri milijuna kuna (u dolarima 440 tisuća), dakle 252.000 kuna mjesečno. Riječ je samo o plaći, u koju nisu uračunate brojne naknade i dodaci u kojima uživa elita financijskih i drugih međunarodnih institucija.

Tek nešto skromnije od Lagarde živi Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB). Na njegov račun svaki mjesec sjeda oko 246.000 kuna, tj. 2,95 milijuna kuna za godinu dana na poslu. Šefica američke centralne banke (FED) Janet Yellen, usporedbe radi, prima upola manju mjesečnu plaću.

Samo naizgled stepenicu niže od Draghija je šef Europske komisije Jean Claude Juncker s mjesečnom plaćom od 205.000 kuna, ali i brojnim povlasticama. U pet godina mandata Juncker će na ime plaće skupiti 12,3 milijuna kuna. Povrh toga, nakon kraja mandata dobit će trajnu mirovinu u iznosu od 46.000 kuna mjesečno.

Svemu tome treba dodati i gotovo dva milijuna kuna potpore za 'režijske troškove' koje mu tijekom mandata isplaćuje Europska komisija. Nakon što mu završi mandat Juncker će dobiti i 200.000 za pomoć pri preseljenju te 'honorar za prilagodbu' od milijun kuna. Cijelo to vrijeme primat će i već spomenutu mirovinu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, najljuća zagovornica politike štednje i strogih reformi u Grčkoj, mjesečno zarađuje 193.000 kuna, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk živi od 190.000 kuna mjesečno. Grčki premijer Aleksis Cipras za svoj je rad nagrađen s oko 54.000 kuna mjesečno, što je čak tri puta više od plaće koju prima hrvatski premijer Zoran Milanović (18.000 kuna).

Od ostalih globalnih čelnika vrijedi spomenuti i glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a on u usporedbi sa šefovima međunarodnih financijskih institucija mjesečno zarađuje 'samo' 128.000 kuna.

To je ipak nešto više od plaće ruskog predsjednika Vladimira Putina (89.000 kuna), no i daleko manje od onoga što zarađuje najmoćniji čovjek na svijetu, američki predsjednik Barack Obama (230.000 kuna).