Jedna od zanimljivijih vijesti na burzi u petak je bio prijedlog dividende PBZ-a, što je potaknulo investicijsku kuću Intercapital da pogleda koliku vrijednost zapravo stvaraju dividende. Usredotočili su se pritom na kompanije na hrvatskom tržištu za koje je poznato da igraju na dividendu. Dividende godišnje obično dosežu tek par posto vrijednosti dionica zbog čega možda stvarno ne nude mnogo onima koji žele brzo ostvariti značajan povrat, ali uzme li se nešto duži period svakako predstavljaju zanimljivu komponentu odluke prilikom odabira dionice u koju će investitor uložiti
Intecapital je na grafovima prikazao po dvije linije pri čemu obje prikazuju vrijednosti od početka 2009. do danas. Prva se odnosi samo na cijenu dionica, dok druga prikazuje cijenu na koju je pribrojena dividenda (kao datume zbrajanja smo uzeli ex-dividend). Pritom nisu uzimali u obzir mogućnost reinvestiranja dividende.
Rezultati pokazuju da su (od prikazanih dionica) najbolje prošli investitori koji su početkom 2009. kupili dionice AD Plastika. Jedna dionica na burzi je tada koštala nešto ispod 40 HRK, dok je danas skoro udvostručena i doseže skoro 78 HRK (unatoč trendu pada u posljednjih par mjeseci). Osim toga, investitori su dosad dobili ukupno 33 HRK dividende po dionici, što, kada bi se dodalo na cijenu, znači da je investitor ostvario prinos od 178 posto.
Investitori koji su uložili u Končar - D&ST su dobili ukupno 404,56 HRK dividende, dok su dionicu kupili za 650 HRK. Prinos bez dividende je pritom 69 posto, a s dividendom 131 posto. Slično je i s prinosima na dionice Ericssona Nikola Tesla (osam posto bez i 94 posto s dividendom) te PBZ-a (26 posto bez i 57 posto s dividendom).
O tome koliko važna može biti dividenda govori i slučaj Hrvatskog telekoma, čija je cijena pala za 19 posto, ali prinos s uključenom dividendom iznosi 50 posto. Slično je i sa Zagrebačkom bankom, gdje dioničari na cijeni gube osam posto, ali su s dividendom u dobitku od 18 posto.
