Mljekari bi konačno mogli početi lakše disati jer je Ministarstvo poljoprivrede donijelo 'mliječni paket', dva pravilnika kojima se reguliraju odnosi između mljekarske industrije i proizvođača mlijeka. Od rujna će tako mljekare proizvođačima ponuditi nove ugovore do godine dana s definiranom cijenom, načinima otkupa i isporuke svježeg mlijeka te rokovima plaćanja. U utrku za bolje uvjete kreću priznate proizvođačke organizacije. No hoće li 'mliječni paket' pokrenuti proizvodnju i mljekarstvu vratiti i one koji su od njega već odavno digli ruke
'Ovakvo nešto slično postoji u EU. To bi moglo biti dobro ako se obje ugovorne strane budu pridržavale pravila igre. Mi sigurno hoćemo', rekao je za tportal Antun Laslo, predsjednik Udruge OPG Život i dugogodišnji proizvođač mlijeka, sada u mirovini, na čijoj se obiteljskoj farmi dnevno proizvede između 800 i 1000 litara mlijeka.
Smatra kako je previše vremena prošlo do donošenja 'mliječnog paketa' koji će konačno startati ove jeseni te će prema najavama ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića biti zaokružen pravilnikom koji će potrošačima omogućiti da na trgovačkim policama razlikuju pravo od patvorenog mlijeka.
'Sada ćemo biti partneri s prerađivačima i dijeliti dobit koju su do sada samo oni ostvarivali, a mi išli u gubitke', sažima Laslo.
Sadržaj ugovora još mu nije poznat jer, kako kaže, on nije bio na pregovorima, nego predstavnici proizvođačkih organizacija.
Bolja pozicija za farmere nego prije
'Ovo je svakako bolja pozicija za mljekare nego prije. Obitelj odnosno sinovi koji su me naslijedili članovi su proizvođačke organizacije. Bolje je da se svi uključe u njih jer će pojedinci u tim pregovorima biti izolirani dok će uime proizvođačkih organizacija pregovarati njihovi predstavnici. Sada je važna organizacija', tumači ovaj dugogodišnji proizvođač mlijeka.
Najveća otkupna cijena koju su do sada ostvarivali po litri iznosila je nešto više od 3,50 kuna, ali dodaje kako je to bilo jako davno, više se ne sjeća ni kada.
'Cijene su sada različite i više nikada neće biti iste u državi, a sve će ovisiti o proizvođačkim organizacijama. One s većim količinama bit će snažnije i moći će uvjetovati drugoj strani, za razliku od pojedinaca', smatra Laslo.
No hoće li 'mliječni paket' vratiti u mljekarstvo i one proizvođače koji su proteklih godina od njega digli ruke? Prema podacima Croatiastočara, u posljednjih deset godina samodostatnost u ovoj proizvodnji pala je na svega 56 posto, odnosno 2007. godine bilo je 673 milijuna kilograma mlijeka i 31.959 farmi, a prošle godine svega 489 milijuna kilograma mlijeka sa 6811 farmi u Hrvatskoj.
'Mislim da ne. Kada govorimo o onima koji su prestali s proizvodnjom, ne znam što bi se trebalo dogoditi da ju obnove i ponovno krenu u taj posao. Riječ je o odgovornoj i zahtjevnoj proizvodnji koja je u ponižavajućim uvjetima, kao što je bilo do sada, ljude tjerala samo u propast', zaključuje Laslo.
