Nakon što je stekao bolno iskustvo u pokušaju ozdravljenja Brodotrogira, Danko Končar odlučio je postati najveći europski brodograditelj. 'Kralj kroma' okušat će se u spašavanju posrnulih brodograđevnih divova, pulskog Uljanika i finskog Arctecha
Končarova tvrtka Kermas ulaganja ušla je u Brodotrogir 2013. godine s ambicioznim programom restrukturiranja, koji se bazirao na diversifikaciji djelatnosti. Uz unapređenje brodogradnje kao temeljne djelatnosti, Končar je najavio razvoj remonta i servisa, podizanje nautičke marine te gradnju brodova za najam u sklopu vlastite brodarske kompanije.
U proteklih pet godina iz Trogira su uglavnom stizale pozitivne vijesti o porinuću brodova, popunjenoj knjizi narudžbi i velikim ulaganjima u luksuznu marinu. Što se tiče restrukturiranja, iz uprave su stizala uvjeravanja da sve ide po planu, uz argument da je Brodotrogir prvi izašao iz programa restrukturiranja te tri godine ne prima državne potpore.
Prema riječima direktora Matea Tramontane, unatoč problemima veći dio planiranih aktivnosti i ulaganja je realiziran te je s aspekta vlastitog doprinosa od, ukupno planiranih 185 milijuna eura, ostalo realizirati samo oko 100 milijuna kuna. Ohrabrujuće djeluje i knjiga narudžbi, u kojoj ima 11 ugovora ukupne vrijednosti 140 milijuna eura.
Međutim nedugo nakon što je izbila ozbiljna kriza u Uljaniku pokazalo se da ni trogirskom škveru ne ide baš najbolje. Prije nekoliko dana sindikat se digao na noge zbog kašnjenja plaće i najavljenih otkaza, a o problemima je progovorio sam Danko Končar. Za razliku od radnika koji traže svoja prava, Končar je upozorio na višak zaposlenih i nisku produktivnost, boljke zbog kojih je trogirski škver i došao u probleme.
'U Brodotrogiru smo napravili veliku grešku. Ugovor o privatizaciji je predviđao da Brodotrogir ima 700 zaposlenih ljudi, a danas ih imamo 1079. Kad govorimo da ćemo broj zaposlenika smanjiti za 350, opet dolazimo na 29 ljudi više od 700. Škver nema izbora. Postoji samo pitanje hoće li se sačuvati škver, odnosno brodograđevna djelatnost, ili neće. Ako želimo sačuvati brodogradnju, onda se škver mora prestrojiti', potužio se u intervjuu Jutarnjem listu Končar, priznajući da su rezultati restrukturiranja daleko od očekivanih.
Umjesto preusmjeravanja na sofisticirane brodove i podizanja produktivnosti, u Brodotrogiru se i dalje pretežno grade tankeri s upitnom isplativošću. Priliku za iskorak u profitabilniju nišu Končar je vidio u suradnji s najvećim finskim brodogradilištem Arctech, koje se specijaliziralo za gradnju brodova opremljenih za polarne uvjete plovidbe na sjevernom morskom putu. Međutim dosadašnja suradnja nije urodila plodom zbog financijskih poteškoća finskog partnera koji je ugrozio i poslovanje Brodotrogira.
Sporije od očekivanja razvija se i projekt trogirske marine zbog kašnjenja u izdavanju dozvola.
Na ozbiljne teškoće u poslovanju trogirskog škvera ukazuje i posljednje objavljeno financijsko izvješće, ono za 2016. godinu. Premda je u toj godini tvrtka ostvarila konsolidiranu dobit od 2,9 milijuna kuna, revizori su skrenuli pozornost na slabu popunjenost kapaciteta i produbljenje 'likvidonosnog jaza'. Kako bi održao likvidnost, većinski vlasnik morao je za pokriće tekućih obveza uplatiti 9,3 milijuna eura te izdati jamstvo za sve dospjele obveze.
Problemi u Trogiru nisu obeshrabrili Končara te rješenje vidi u okrupnjavanju i specijalizaciji. Stoga se umjesto povlačenja odlučio na puno veći ulog - preuzimanje posrnulih brodograđevnih divova, finskog Arctecha i pulskog Uljanika.
Hoće li 'kralj kroma' nakon nove poslovne avanture biti 'pukovnik ili pokojnik', pokazat će vrijeme.