Strani konzultanti predlažu da se cestarina na hrvatskim autocestama naplaćuje pomoću transpondera (sličan postojećem ENC uređaju) koji bi se očitavao bez zaustavljanja i usporavanja vozila ili preko sustava automatskog očitavanja registracijskih oznaka
Studiju sustava elektroničke naplate cestarine za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradila je španjolska tvrtka IDOM Consulting.
Njihov prijedlog je uvođenje takozvanog free flow (slobodni protok) sustava naplate, koji je beskontaktni i bezgotovinski, s time da se vozilo, za razliku od postojećeg ENC-a, ne mora zaustaviti ili usporiti, piše Večernji list.
Stručan naziv za taj sustav je DSRC – dedicated short-range communications. DSRC se temelji na uređaju imena transponder koji se nalazi u vozilu. Preko njega se očitava prijeđena kilometraža i obračunava cestarina. Transponder će se moći kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 80 kuna.
Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će Hrvatskim autocestama i Autocestama Rijeka-Zagreb dostaviti podatke o svojim karticama ili bankovnim računima.
Španjolski konzultanti predlažu da DSRC bude obavezan u teretnim vozilima dok će za osobne automobile biti jedna od dvije opcije. Druga mogućnost bit će plaćanje cestarine putem automatskog čitača registracijskih oznaka – automatic licence plate readera (ALPR).
Navodno će novi sustav biti temeljen na DSRC-u dok savjetnici tek trebaju uvjeriti Ministarstvo prometa kako nam je potreban i ALPR. Prema neslužbenim procjenama, uvođenje novog sustava stajat će oko pola milijarde kuna, a godišnji troškovi njegova održavanja iznosili bi oko 60 milijuna kuna.
Resorni ministar Oleg Butković tek treba donijeti odluku o tome hoće li prihvatiti prijedlog španjolskih savjetnika, nakon čega će biti raspisan natječaj za njegovu ugradnju. Početak uvođenja novog sustava naplate cestarine očekuje se početkom 2021. godine.
Inače, ovo nije prvi put da se Hrvatskoj savjetuje uvođenje DSRC-a i ALPR-a. Prije tri godine isto je preporučila britanska konzultantska tvrtka Atkins, a sličan prijedlog dali su i savjetnici 2013., kad se razmišljalo o monetizaciji autocesta.
Domaći stručnjaci protiv su DSRC-a i ALPR-a jer smatraju kako se radi o preskupoj tehnologiji koju ćemo ionako vrlo brzo zamijeniti naplatom cestarine putem satelitske navigacije.
'Riječ je samo o unaprijeđenom ENC-u, znači tehnologiji koja je na zalasku. Budućnost je satelitska naplata cestarine. Kao prijelazno rješenje bolje je uvesti elektronske vinjete po uzoru na Mađarsku. Kupite tjednu, mjesečnu ili godišnju vinjetu i imate neograničeni broj prolazaka. Time bismo na autocestu privukli stalne korisnike, odnosno ljude koji dnevno rade 50-60 kilometara na putu na posao i koji sad koriste državne ceste. Modelom DSRC-a to nećete postići jer ćete i dalje naplaćivati cestarinu po prijeđenom kilometru', uvjeren je Marko Šoštarić sa Zavoda za prometno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.
Uvođenje elektroničkog sustava naplate cestarine dio je šireg plana modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora što ga je Hrvatska dogovorila sa Svjetskom bankom. Prema njemu se ukupan broj radnika u četiri tvrtke - Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i HAC-ONC - treba smanjiti do 2020. sa sadašnjih oko 3200 na 2100 do 2300 radnika.
'Znamo da je neminovno provesti automatizaciju naplate, ali ljudi se moraju zbrinuti i prekvalificirati. Ne vjerujem kako će se to brzo realizirati jer se kod nas sve jako sporo odvija, što zbog zakonskih procesa, što zbog neodlučnosti politike. S Ministarstvom i upravama ćemo razgovarati kad budu imali konkretan prijedlog. Jedino što im mora biti jasno to da radnici ne smiju biti žrtve tog procesa', naglasio je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.