Slovaci su s elektroničkom naplatom cestarina krenuli prije deset godina. Vinjete nisu u papirnatom obliku i ne treba ih lijepiti na vjetrobransko staklo kao, primjerice, u Sloveniji ili Austriji.

Kad kupite e-vinjetu, najjednostavnije putem interneta ili aplikacije na mobitelu, broj vaših registracijskih pločica unosi se u računalni sustav i brojne kamere na slovačkim autocestama prate je li za vaš automobil plaćena cestarina. Prema službenim podacima, slovačkoj policiji treba samo šest minuta da zaustavi one koji su ušli na autocestu bez e-vinjete.

U ponudi imaju 10-dnevne za 10 eura (75 kuna), 30-dnevne za 14 eura (105 kuna) i godišnje vinjete, čija cijena iznosi 50 eura (375 kuna).

'Naravno da bi u Hrvatskoj vinjete bile skuplje jer imamo puno više kilometara autocesta za održavanje. Slovaci imaju oko 400 kilometara autocesta, dok smo mi sad na gotovo 1400 kilometara. Prema izračunima iz 2006., cijena naše godišnje vinjete iznosila bi oko 1000 kuna. Kako se od tada povećao broj izgrađenih kilometara autocesta, cijena bi sigurno morala biti i nešto veća', rekao je za tportal Marko Ševrović sa Zavoda za prometno planiranje FPZ-a.

On zagovara uvođenje e-vinjeta jer tvrdi kako bi to bio puno pošteniji sustav naplate cestarina nego postojeći. Podsjeća kako sad održavanje autocesta plaćaju - kroz cijenu goriva - i svi oni koji se njima ne koriste.

'Kad kupite gorivo za kosilicu za travu, financirate autoceste', istaknuo je Ševrović.

Osim toga pojedine dionice, i to one najprometnije, poput zagrebačke i riječke obilaznice, uopće se ne naplaćuju. Točnije, trošak njihovog održavanja ukalkuliran je, naglasio je Ševrović, u cijenu naplate autoceste A3 (Bregana- Zagreb- Bajakovo) i A1 (Dalmatina).

'Sada čovjek koji se vozi od Ivanić Grada do Zagreba plaća cestarinu, a onaj od Rugvice do Samobora ne plaća ništa. To nije fer. Naša ideja je da se uz e-vinjete za cijelu državu uvedu godišnje regionalne vinjete koje bi bile upola jeftinije. U slučaju Zagreba takva bi vinjeta pokrivala širi gradski prsten do 100 kilometara. Kad bi se išlo na more, kupila bi se jeftinija desetodnevna ili sedmodnevna vinjeta za cijelu Hrvatsku. Onima koji često putuju autocestama isplativije bi bilo platiti državnu jednogodišnju e-vinjetu', objasnio je Ševrović.

Dodaje kako bi se pri uvođenju vinjeta trebao promijeniti cijeli postojeći sustav naplate cestarina. Uz spomenuti parafiskalni namet, koji plaćamo kroz cijenu goriva i cestarinu koju nam uzimaju direktno na naplatnim kućicama, plaćamo naknadu za ceste pri tehničkom pregledu automobila te još više od deset drugih poreza i različitih naknada.

'Nužna je opsežna analiza toga koje naknade treba možda ukinuti, a koje objediniti i pojednostaviti cijeli sustav. Istina je da vinjete nisu najbolje rješenje jer favoriziraju one koji se puno voze. Ali su puno bolje od postojećeg načina naplate. Vinjete bi trebale biti prijelazno rješenje do uvođenja GPS sustava koji jedini omogućuje to da plaćate točno onoliko koliko vozite', zaključio je Ševrović.