Kako saznajemo iz poslovnih krugova bliskih Agrokoru, nakon preuzimanja Mercatora, koje bi započelo kupovinom paketa dionica od Pivovarne Laško, novi Todorićev maloprodajni lanac u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poslovat će pod imenom Konzum, dok će na tržištu Slovenije, Srbije, Crne Gore, Albanije i Bugarske zadržati ime Mercator.

Taj koncept koji Agrokor vrlo ozbiljno razmatra u suprotnosti je s priopćenjem kojim se taj koncern oglasio u javnosti 18. veljače, kada je potvrdio da razmatra sudjelovanje na natječaju za stjecanje dionica Mercatora koje drži Pivovarna Laško: 'Mercator i Agrokor zajedno su odlična poslovna priča... ulaskom u sustav Agrokora Mercator bi postao liderom na najvećim tržištima u regiji, djelujući kao samostalna kompanija pod istim brendom.'

Uspije li Agrokor preuzeti većinski udio u slovenskom trgovačkom lancu i bude li se držao plana o rebrendiranju, Mercator bi preživio u pet od sedam zemalja regije, u koliko ih je sada prisutan(Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija i Bugarska). U tom će slučaju Mercator očekivano opstati kod kuće, u Sloveniji, te u Crnoj Gori, Albaniji i Bugarskoj - državama u kojima Konzum nema svoje trgovine. Bit će zanimljiv rasplet u Srbiji u kojoj su prisutna oba brenda: tamo bi Mercator trebao progutati Agrokorovu Ideu.

U Hrvatskoj Mercator ima 134 trgovine i sedamdesetak franšiznih partnera, no taj brend, koji zbog širokog asortimana prepoznaju kupci veće platežne moći, vjerojatno će nas napustiti. Slična je situacija i u Bosni i Hercegovini: Konzum tamo ima više trgovina nego Mercator, pa bi novi maloprodajni lanac, kao i u Hrvatskoj, najvjerojatnije nastavio poslovati pod njegovim imenom.

Todorićeva ambicija da uđe na slovensko tržište traje čitavo desetljeće, a posljednji u nizu pokušaja službeno je potvrđen 10. ožujka, kada je Agrokor predao ponudu za kupnju udjela u Mercatoru. Kako neslužbeno doznajemo, odluka o tome hoće li Pivovarna Laško prodati svoj paket od 23,3 posto dionica Mercatora trebala bi biti poznata do kraja tjedna. Slovenski mediji, želeći naglasiti ozbiljnost situacije, izvještavali su da je ponudu osobno predao Ivica Todorić te da je za dionicu ponudio 195 eura, što je 25 odnosno 30 eura više od ponuda investicijskih fondova Mid Europa Partnersa i Warburg Pincusa.

No s obzirom da poziv Pivovarne Laško nije obvezujući, najviša istaknuta cijena ne jamči da će Agrokorova ponuda biti i prihvaćena. U Sloveniji se pokušaj Todorićeve akvizicije doživljava neprijateljski, rado se prisjećaju njegova tajkunskog porijekla, piše se o 'padu Mercatora u Agrokorove ruke', a neki političari prodaju Mercatora dramatično nazivaju i 'prodajom slovenskog nacionalnog suvereniteta'. Javnost strahuje od smanjenja broja zaposlenih i ugrožavanja slovenske prehrambene industrije, što i nije nerealno s obzirom da Agrokor ima vlastitu proizvodnju hrane. Apsurdnim Slovenci smatraju i to što njihovu kompaniju kupuje ionako vrlo zadužena hrvatska kompanija, pa postoji bojazan da bi Agrokor svoje financijske teškoće riješio tako da trošak preuzimanja prebaci na račun Mercatora.

Jedna od spominjanih projekcija Todorićevog osvajanja Slovenije kaže da će se do željenih 51 posto i većinskog udjela u Mercatoru doći kroz dogovor s 'državi nelojalnim' Mercatorovim dioničarima, točnije sa slovenskim bankama koje su u stranom vlasništvu (Unicredit, Hypo). Iako su iz Agrokora demantirali da u ovom trenutku vode takve pregovore, čini se potpuno izvjesnim da je kupovina manje od četvrtine dionica od Pivovarne Laško tek uvod u preuzimanje.