U trenucima kad svjetskim vijestima dominiraju teroristi i američki predsjednik Donald Trump, lako je zanemariti događaje koji bi u nekim drugim vremenima imali svoje zasluženo mjesto na naslovnicama. Pogotovo kad se radi o korupcijskim skandalima vezanim uz predsjednike, premijere pa čak i najpoznatije holivudske glumce i, naravno, milijarde dolara na bankovnim računima političara i u tzv. off-shore tvrtkama.

U najvećoj državi Južne Amerike već godinama traje istraga oko korupcije u koju su upleteni deseci političara, građevinske kompanije i državna naftna kompanija Petrobras. Radi se o najvećem korupcijskom skandalu u povijesti Brazila, a istraga je već dotaknula troje posljednjih predsjednika države, dio minisatar i zastupnika u parlamentu.

Inicijalna ispitivanja započela su još 2009. godine kao sumnje u pranje novca, da bi 2014. prerasla u pravu istragu oko koruptivnog klupka u čijoj se sredini nalazi Petrobras, brazilska državna naftna kompanija s više od 80.000 zaposlenih i godišnjim prihodima od devedesetak milijardi dolara. Petrobras je bio simbol rastućeg Brazila od 2003. do 2010. tijekom dvaju mandata tadašnjeg predsjednika Luiza Lule de Silve.

Tijekom istrage otkriveno je da su najveće brazilske građevinske kompanije formirale kartel koji je isplaćivao mita direktorima u Petrobrasu, političarima te političkim strankama, kako bi si osigurali poslove s naftnom kompanijom. Građevinski ugovori su potpisivani s napuhanim cijenama, prave konkurencije među građevinskim tvrtkama nije bilo, a određeni postoci od tih ugovora završavali su na bankovnim računima političara ili političkih stranaka.

Nekoliko poznatijih političara već služi zatvorske kazne, dio njih je optužen, a u travnju ove godine brazilski vrhovni sud naredio je otvaranje istrage oko još stotinjak raznih političara uključujući nekoliko ministara i otprilike trećinu tamošnjeg senata, višeg doma brazilskog parlamenta koji broji 81 zastupnika.

Istraga se bavi i nekadašnjim predsjednikom Lulom da Silvom čiju su kuću u jednom trenutku pretresle brazilske vlasti. Njegova nasljednica na predsjedničkoj poziciji, Dilma Rousseff, je bila predsjednica Petrobrasa tijekom spornog razdoblja no zasad nije otkriveno da je bila svjesna korupcije (Rousseff je opozvana s predsjedničke funkcije prošle godine u zasebnom slučaju vezanom uz kršenje proračunskog zakonodavstva), a istraga se dotaknula i sadašnjeg brazilskog predsjednika Michela Temera. Njegov Brazilski demokratski pokret te Radnička stranka iz koje dolaze da Silva i Rousseff pod sumnjom su da su također primali dio novca iz korupcijske konstrukcije.

Dosad je potvrđena isplata oko 6,4 milijarde brazilskih reala mita (1,7 mlrd. eura) iako se sumnja da bi ukupni iznos mogao dosegnuti 10 mlrd. reala (2,7 mlrd. eura). Zbog cijele situacije pod upitnikom su se našli i financijski rezultati Petrobrasa koji bi se u konačnici mogao nagoditi sa sudskim vlastima, ali ostaje nepoznato u kojem iznosu i kakvu bi štetu po poslovanje to moglo imati.

S druge strane svijeta, silni milijuni su se također slijevali na račune političara, a sumnjama u korupciju i istragama vezanim uz nju bave se i inozemni istražitelji. U središtu slučaja nalazi se malezijski državni razvojni fond 1Malaysia Development Berhad (1MDB). Fond je nastao 2009. godine na inicijativu malezijskog premijera Najiba Razaka i to na temeljima jednog malezijskog regionalnog razvojnog fonda. Namjena mu je bila poticanje velikih strateških i dugoročnih projekata uz formiranje međunarodne suradnje s drugim sličnim fondovima i svjetskim kompanijama zainteresiranim za investiranje u Maleziji.

Od samog početka poslovanja 1MDB fond je bio pod optužbama za netransparentnost u poslovanju i financijskim izvještajima. Opozicijski političari su tada isticali da fond „nema niti poslovnu adresu, ni revizore“, a sumnje su se nastavile vezati i uz velike projekte koje je dogovarao 1MDB. U idućim godinama, 1MDB je promijenio tri revizorske kompanije i razvijao suradnju s velikim investicijskim kompanijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Kine.

Početkom srpnja 2015. američki Wall Street Journal objavio je članak kojim je razotkrio da se na bankovnim računima malezijskog premijera Najiba Razaka nalazi 700 milijuna dolara koji su u nekoliko transakcija tijekom prethodne dvije godine stigli iz fonda 1MDB. U idućih mjesec dana Najib je smijenio glavnog državnog odvjetnika, a malezijska antikorupcijska komisija zaključila je početkom kolovoza da je sporni iznos bio politička donacija te da nije došao s računa fonda. Nekoliko mjeseci kasnije, početkom 2016., novi malezijski glavni državni odvjetnik koji je bio na čelu komisije koja je istraživala slučaj objavio je da je istraga zaključena.

No, kako se u krugu osoba i tvrtki za koje se sumnja da su upleteni u financijski skandal i za koje se sumnja da su također inkasirali pozamašne svote iz malezijskog razvojnog fonda, nalaze i strani državljani te kompanije, istraga oko financijskih manipulacija u fondu 1MDB se nastavlja u nekoliko drugih država među kojima su Švicarska, Singapur te SAD. Jedan krak američkog dijela istrage vodi čak i do Hollywooda.

U tom gradu nalazi se kompanija za filmsku produkciju Red Granite Pictures čiji je osnivač i predsjednik Riza Aziz, posinak malezijskog premijera. Tužba koju su prije godinu dana podigle američke vlasti navodi da su deseci milijuna dolara kojim je produciran film Vuk s Wall Streeta, kojeg je režirao Martina Scorsese i u kojem je glumio Leonardo DiCaprio, došli upravo iz fonda 1MDB. DiCaprio je upravo ovih dana morao vratiti sliku Pabla Picassa koju je dobio na poklon od osoba koje su financirale film, kao i statuu filmske nagrade Oskar koju je dobio Marlon Brando, a koju je DiCaprio primio kao poklon od producentske kompanije Red Granite.

Američke vlasti pokušavaju ući u trag imovini sveukupno vrijednoj 540 milijuna dolara za koje tvrde da su ukradeni iz malezijskog fonda. DiCaprio je od samog početka istrage surađivao s američkim vlastima, a poklone koje je dobio je namjeravao prodati kroz aukcije te prihode usmjeriti u svoju fondaciju za zaštitu okoliša. Američki istražitelji procjenjuju da je iz malezijskog fonda kroz razne sheme za pranje novca u kojima su profitirali visoki dužnosnici tog fonda i njihovi suradnici, nestalo čak 4,5 milijardi dolara.