Koliko god da nam je euro u svakodnevnoj upotrebi nova stvar, situacija je zapravo vrlo poznata. Građanima 19 država koje su do kraja prošle godine činile eurozonu jednako na živce idu kovanice s najmanjim denominacijama, one od jednog i dva eurocenta, kao što su nas godinama nervirale kovanice s kukuruzom i vinovom lozom. Da, vjerojatno se ni ne sjećate da su to (bili) motivi na kovanicama od jedne i dvije lipe, piše Bloomberg Adria.

Gotovo dvije trećine građana eurozone, točnije njih 64 posto, smatra da bi novčiće od jednog i dva centa trebalo ukinuti. Pokazuju to rezultati ankete provedene u listopadu i studenom prošle godine u svim državama koje su u tom trenutku imale zajedničku valutu.

Na pitanje slažu li se s idejom ukidanja kovanica od jednog i dvaju centa i zaokruživanja konačnog iznosa potrošnje prilikom kupovine u trgovinama, podršku ukidanju među pojedinim članicama eurozone dalo je od 55 posto građana u Grčkoj do njih čak 84 posto u Slovačkoj.

Pitanje kovanica s najmanjim denominacijama godinama je jedno od onih s kojima se Hrvatska narodna banka (HNB) odbijala baviti. Novčići od jedne i dvije lipe su postojali mada se nisu koristili i stvarno je bila iznimna rijetkost da ih ili netko koristi pri plaćanju ili da ih vraća kao kusur prilikom plaćanja u trgovini.

Nije da HNB nije imao od koga učiti. Novac male denominacije nerijetko se povlači iz upotrebe, a u slučaju kovanica najčešće je razlog to da zbog inflacije postanu bezvrijedne ili im trošak otkivanja postane veći od samog iznosa nominale. Stoga su se tijekom godina u brojnim drugim državama ili službeno ili neslužbeno prestali koristiti novčići s najmanjim iznosima, piše Bloomberg Adria.